Posljednje dvije godine u strukovnim školama gotovo 10.000 manje učenika
Strukovno obrazovanje često se ističe kao ključan segment u rastu gospodarstva, a njegov razvoj najavljuje se već godinama. U tim se najavama poseban naglasak stavlja na praktičnu nastavu pa se posljednjih godina redovito reciklira i pojam dualno obrazovanje. Uvođenje te ‘nove’ vrste obrazovanja zapravo nije ništa novo. Ono se razvija još od devedesetih godina u obliku ‘Jedinstvenog modela obrazovanja’ (JMO). Međutim, novi Zakon o obrtu iz 2013. godine usporio je napredak edukacije za učenike strukovnih i obrtničkih škola. U posljednje dvije godine drastično se smanjio i broj djece koja se nakon ‘osnovne’ odlučuje za školske programe koji im, barem u teoriji, omogućuju zapošljavanje već nakon srednje škole.
foto: Anton Mezulić| www.srednja.hr
Posljednjih desetak godina uvođenjem Bolonje, ali i izmjenom obrazovne politike povećava se broj mladih koji upisuju fakultete, međutim, paralelno s time sve do 2013. godine rastao je i broj učenika koji upisuju strukovne ili obrtničke škole.
Taj se pozitivan trend guši, prema Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), tada novim Zakonom o obrtu. Već u školskoj godini 2013./2014. pomoćničke ispite (ispit koji polažu učenici obrtničkih škola) polaže duplo manje kandidata, a u prošloj školskoj godini u svim hrvatskim strukovnim školama ukupno je 8.916 manje učenika, nego li ih je bilo u 2013.
Ministarstvo obrazovanja preuzima glavnu ulogu
– Novi Zakon o obrtu u članku 53. propisuje da se na programe ili kurikulume za obrtnička zanimanja primjenjuju posebni propisi iz područja odgoja i obrazovanja, a članak 54. da strukovne kurikulume donosi odlukom ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrt. Ovakvom odredbom urušeni su temelji dualnog sustava obrazovanja, istaknula je Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje, razvoj ljudskih potencijala i informacijskih sustava Hrvatske obrtničke komore.
Ove izmjene u potpunosti su izbacile Hrvatsku obrtničku komoru iz procesa stvaranja i donošenja strukovnih kurikuluma, ali su umanjile i ulogu tadašnjem Ministarstvu gospodarstva.
Iz HOK-a objašnjavaju kako je stari Zakon o obrtu propisivao da općeobrazovni dio programa za obrtnička zanimanja donosi ministar nadležan za obrazovanje po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore (HOK) uz suglasnost ministra za gospodarstvo. Dok je stručno – teorijski i praktični dio programa naukovanja donosio ministar nadležan za gospodarstvo, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra obrazovanja.
U jednoj se godini prepolovio broj srednjoškolaca koji su polagali pomoćnički ispit
– Da je došlo do urušavanja takvog načina obrazovanja u našoj zemlji može se vidjeti iz podataka o upisima nakon 2013. godine, iz kojih se vidi značajan pad broja upisanih učenika u JMO programe. Isto tako, pet godina prije 2013. godine pomoćnički ispit polagalo je u prosjeku 7.500 učenika, naglašava Mirela Lekić iz HOK-a, članica Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja Matka Glunčića i Dijane Vican. koja je na kraju odbila potpisati Izvješće tog tijela koje je zamijenilo Ekspertnu radnu skupinu za provođenje Cjelovite kurikularne reforme.
Prema podacima koja smo tražili od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, u školskoj godini 2012./2013., pomoćnički ispit polagalo je 6.920 srednjoškolaca, a već sljedeće godine broj se prepolovio na 3.270.
Novi zakon otežao licenciranje radnika za provedbu praktične nastave
– Uz prethodno navedeno, novi Zakon o obrtu otežao je licenciranje gospodarskih subjekata za provedbu praktične nastave u gospodarstvu. Naime odredio je da mentori iz gospodarstva moraju polagati ispit kojim se dokazuju osnovna znanja i poučavanju učenika i stečene pedagoške kompetencije prema posebnom programu koje donosi ministar nadležan za obrazovanje, nastavlja Lekić, koja je sudjelovala i u izradi Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja, tijekom mandata Borisa Jokića.
Na prvi pogled hvalevrijedan pokušaj podizanja kvalitete praktične nastave neslavno je propao zbog ambicioznog programa, ali i zapravo slabe motiviranosti političkih stranaka da stvarno poboljšaju obrazovanje u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tek u siječnju 2016., tri godine nakon novog Zakona o obrtu, donosi Program stjecanja osnovnih znanja iz poučavanja učenika i pedagoških kompetencija.
Nužna je kvalitetnija praktična nastava, ali i stimuliranje poslodavaca
– Taj Program zahtjeva od mentora iz gospodarstva godinu dana studiranja na visokoškolskim institucijama i stjecanje 60 ECTS bodova. S druge strane, jedan od glavnih argumenata srednjih škola zbog kojeg ne prihvaćaju jedinstveni model obrazovanja (odnosno modificirani dualni sustav) jest činjenica da je osigurano premalo mjesta za provedbu praktične nastave učenika. A potom MZOS donese program koji na ovakav način destimulira poslodavce, upozorava na problem Mirela Lekić.
Lekić dodaje da za uklanjanje nastale štete treba uspostaviti konsenzus svih dionika u strukovnom obrazovanju, ne samo donositelja političkih odluka, već i svih ostalih dionika, tog zapravo vrlo velikog sustava.
– Potrebno je zajedno sjesti za stol i dogovoriti daljnje korake. Vidjeti što je bilo dobro, što su nam izazovi i zajednički tražiti rješenja, a ne raditi jedan drugome iza leđa. Bez toga ne vidim mogućnost uvođenja dualnog modela obrazovanja, kao niti sličnih modela obrazovanja. Naravno, zakonski i podzakonski akti se u tom slučaju moraju mijenjati, objasnila je Mirela Lekić koja ‘dječja bolest’ usporava, zaustavlja ili čak nazaduje razvoj obrazovanja pa i društva u cjelini.
tablica: Ministarstvo znanosti i obrazovanja| tablicu povećajte desnim klikom pa otvori sliku u novoj kartici
