Poslodavci negoduju zbog novog zakona o znanosti: Pozivaju ministricu na hrabrije iskorake
Već je neko vrijeme u pripremi novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, no prijedlogom koji je izradilo Ministarstvo obrazovanja nisu zadovoljni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Smatraju kako novim prijedlogom država i dalje ne ide u smjeru adekvatnog podizanja kvalitete visokoobrazovnih ustanova te kako taj prijedlog nedovoljno naglašava važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost gospodarstva. Spremni su izraditi i vlastiti prijedlog Zakona.
Ministrica Blaženka Divjak | Foto: srednja.hr
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove će godine u zakonodavnu proceduru uputiti novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Tako je predviđeno planom zakonodavnih aktivnosti MZO-a, prema kojemu je Zakon o znanosti na rasporedu za donošenje u drugom tromjesečju 2019.
O nacrtu Zakona kojega je izradilo MZO već se neko vrijeme raspravlja u akademskim krugovima, Sveučilište u Zagrebu radi na svom prijedlogu, a sada postoji mogućnost da će se pojaviti i treća verzija Zakona. Naime, sada su poslodavci izrazili svoje nezadovoljstvo predloženim zakonskim rješenjem Ministarstva. Iz Hrvatske udruge poslodavaca smatraju kako novi prijedlog i dalje potiče nekonkurentan sustav financiranja visokog obrazovanja te da država zapravo ne želi pokrenuti stvarno natjecanje visokoobrazovnih ustanova s ciljem podizanja kvalitete.
Predloženo zakonsko rješenje nedovoljno ističe važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost gospodarstva
– Vjerujem kako još ima vremena da se u prijedlog Zakona implementiraju razvojno usmjerena rješenja koja nas odmiču od etatističkog načina razmišljanja primjerenijeg nekom prošlom vremenu nego današnjem trenutku konkurencije na tržištu rada EU, rekao je predsjedniku HUP-a Davor Majetić za Jutarnji list, komentirajući izostanak hrabrijih iskoraka u prijedlogu Zakona.
Iz HUP-a smatraju kako predloženi Zakon nedovoljno ističe važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost gospodarstva. U novom zakonskom rješenju ne vide bitnije pomake u odnosu na one trenutno važeće što se tiče upravljanja i financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Predviđeno programsko financiranje ocjenjuju pomakom, ali nedostatnim kako bi se pokrenule neke značajnije promjene u sustavu.
– Za razliku od postojećeg Zakona koji barem načelno ostavlja mogućnost podizanja kvalitete kroz stvaranje istinske konkurencije na području visokog obrazovanja, aktualni prijedlog Zakona predviđa potpuno ukidanje mogućnosti financiranja studija potrebnih za razvoj gospodarstva koje provode akreditirane ustanove čiji su osnivači privatni investitori. Neprihvatljivo je da se takva opcija potpuno miče iz Zakona, smatraju iz HUP-a, čak i onda kada takvi studiji ne postoje u državnom visokom obrazovanju ili ne postoji dovoljno slobodnih mjesta za deficitarna zanimanja.
HUP spreman predložiti čitavo novo zakonsko rješenje
Takve prakse, ističu, dovele su sustav do toga da se financiraju pojedine državne ustanove koje gotovo da i nemaju studenata, dok s druge strane postoji deficit stručnjaka u pojedinim zanimanjima za koje postoji ponuda akreditiranih studija, ali na institucijama koje nisu u državnom vlasništvu.
– U tom smislu proklamirani koncept obrazovanja kao javnog dobra u slučaju visokog obrazovanja zapravo ne vrijedi za sve porezne obveznike, nego samo za one koji su spremni svoju budućnost podrediti ponudi obrazovanja u državnim institucijama. Ovakvim propustom u Zakonu uvelike se potiče i odlazak mladih na studije u druge zemlje članice EU, što je također neprihvatljivo za poslodavce koji su nedavno zatražili nikad veće kvote za uvoz strane radne snage, kažu iz HUP-a.
Osim toga, smatraju pogrešnim smanjivanje broja predstavnika gospodarstva i istovremeno povećanje broja predstavnika visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje. Smatraju kako je nužno da u tom tijelu budu primjereno zastupljeni oni koji će zapošljavati diplomante i komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja. U suprotnome, ističu, i dalje ćemo školovati studente za zavod za zapošljavanje i iseljavanje.
– HUP ima kapaciteta i viziju kvalitetnije uobličiti pojedine dijelove zakonskih rješenja ili predložiti čitavo novo rješenje, rekao je predsjednik HUP-a Majetić za Jutarnji, pozivajući Ministarstvo na hrabrije iskorake prema rješenjima primjerenima za 21. stoljeće, ističući nužnost konkuretnijeg sustava obrazovanja.
