Poslodavci o ukidanju mjere za mlade: Posljedica bi mogla biti pad njihove bruto plaće
Završena je javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, koji predviđa ukidanje subvencije poslodavcima kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno mlađima od 30. Upravo smo o toj odluci razgovarali s glavnim tajnikom Mreže mladih Hrvatske te Hrvatskom udrugom poslodavaca koji smatraju da će to, među ostalom, otežati zapošljavanje i zadržavanje mladih radnika u zemlji.
Foto: Unsplash
Proteklog četvrtka zaključena je javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, koji predviđa ukidanje subvencije poslodavcima kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno za one mlađe od 30 godina. Pristiglo je 70-ak komentara, a Ministarstvo financija navodi da je datum očekivana objave izvješća, iz koje će biti vidljivo koji su prijedlozi odbijeni, a koji prihvaćeni, 23. studenog.
‘Odlučili smo se na ukidanje ove mjere jer…’
Podsjetimo, ministar financija Marko Primorac predstavio je još u rujnu novi paket poreznih izmjena koji, uz uvođenje dugo iščekivanog poreza na nekretnine, uključuje i pojedine promjene koje se posebno tiču mladih te poslodavaca koji ih zapošljavaju. Dobra je vijest da se povećava mjesečni osobni odbitak s 560 na 600 eura, čime će se od Nove godine mijenjati i limit zarade do koje studenti mogu biti porezna olakšica roditeljima.
No, ono što je sve začudilo, upravo je već spomenuta odluka da se poslodavcima ukine subvencija kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno za mlađe od 30 godina.
– Odlučili smo se na ukidanje ove mjere jer je situacija na tržištu rada znatno drugačija nego što je bila prije 10 godina. No, to ne znači da će od 1. siječnja svi koji koriste tu mjeru, ostati bez nje. Moći će je koristiti do isteka pete godine, rekao je tada Primorac.
Poticaj zapošljavanja na neodređeno
Budući da je riječ o odluci koja naizgled istovremeno nije povoljna za mlade ni za poslodavce, odlučili smo kontaktirati glavnog tajnika Mreže mladih Hrvatske, Josipa Miličevića, te ga upitati što misle o tom dijelu nove porezne reforme. Miličević nam je odmah rekao da su iznenađeni što se Vlada odlučila na ovo ukidanje povlastica, s obzirom da su se donedavno pa i u predizbornoj kampanji hvalili postignutim rezultatima u području zapošljavanja mladih.
– Iako je nepobitna činjenica da Hrvatska ima trenutno nisku stopu nezaposlenosti te je u usporedbi s podacima prije 10-ak godina nezaposlenost mladih drastično opala, ne mislimo da je ostvareno dovoljno po pitanju sigurnih poslova za mlade. Naime, Hrvatska je prema podacima Eurostata pri vrhu EU-a po postotku mladih koji rade na kratkoročnim ugovorima, nalazimo se na petom mjestu. Upravo je sigurnost radnih mjesta jedan od glavnih faktora koji su mladi isticali među razlozima za iseljavanje, navodi Miličević.
Osvrnuo se, također, i na jedinu državnu podršku stambenom osamostaljivanju kroz sufinanciranje stambenih zbog kojih kaže da je jasno vidljivo kako su mladi s kratkoročnim ugovorima u višestruko nepovoljnom položaju u odnosu na one s ugovorima na neodređeno. Imajući to na umu, mjera koja se ukida direktno je poticala zapošljavanje upravo na neodređeno.
Miličević kaže da Vlada trenutno nije izložila nikakvu alternativu koja bi potaknula poslodavce da zaposle mlade na neodređeno, a istraživanja i publikacije sindikata pokazuju da je u Hrvatskoj i dalje visoka stopa rada na određeno u cijeloj populaciji. To bi, u prijevodu, značilo da poslodavci zapravo ni ne koriste dovoljno ugovora na neodređeno.
Ovo otežava zadržavanje mladih u Hrvatskoj
– Zbog manjka radne snage u Hrvatskoj ne očekujemo da će ova odluka utjecati na ukupnu zapošljivost mladih jer ionako nedostaje radnika, ali isto tako ne vidimo perspektivu u kojoj raste postotak mladih zaposlenih na neodređeno. Upravo sigurni, ali i dobro plaćeni poslovi, su oni koji omogućavaju mladima planiranje svog života, koji pružaju sigurnost te koji u konačnici mogu pozitivno utjecati na ostanak mladih u Hrvatskoj. Postojeći model nije bio idealan jer je mlade radnike činio jeftinije za poslodavce, ali smatramo da je važno prepoznati da mlade osobe na tržištu rada češće rade putem ugovora na određeno te su potrebne proaktivne mjere kako bi se to stanje promijenilo, zaključuje Miličević.
U cijeloj ovoj priči htjeli smo čuti i drugu stranu, stoga smo kontaktirali i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP). Naveli su da je stopa nezaposlenosti mladih pala na 18,5 posto s visokih 42,5 posto, koliko je iznosila 2015. godine kada su olakšice uvedene. Smatraju da će ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa za mladog zaposlenika uz jednak ukupni trošak rada kao posljedicu imati pad bruto (1) plaće s 2.000 eura na 1.717 eura.
– Unatoč snažnom padu stope nezaposlenosti mladih te kontinuirane pojačane potražnje na domaćem tržištu rada, HUP ističe kako nisu nestali razlozi za zadržavanje mjere poticanja zapošljavanja mladih radnika. Upravo suprotno, porezne olakšice omogućavaju poslodavcima konkurentnost u plaćama za mlade i zadržavanje mladih na našem tržištu rada, stoga je zadržavanje mladih zaposlenika poluga za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu, smatraju iz HUP-a.
Na kraju, kažu da u trenutku kada sve države EU-a poreznim olakšicama i olakšicama na doprinose privlače mlade zaposlenike na svoja tržišta rada, potencijalno ukidanje ove olakšice za zdravstveni doprinos za mlađe od 30 godina otežat će zadržavanje mladih i obrazovanih radnika na našem tržištu rada.
