Poslovi koje mladi u Hrvatskoj ne žele raditi, a imaju mogućnost
Unatoč tome što je općepoznato da su određena zanimanja deficitarna u Hrvatskoj, mladi ih svejedno ne žele raditi, odnosno školovati se za njih. Zidar, autolakirer, elektro i vodoinstalater, krovopokrivač, keramičar, kuhar i mesar su neka od tih zanimanja. Međutim primjerice za osnovno graditeljsko zanimanje, dakle zidar, upisalo se u ovoj školskoj godini manje od 20 učenika u cijeloj državi.
Iako se već neko vrijeme znaju deficitarna zanimanja na hrvatskom radnom tržištu, a o čemu smo prije gotovo godinu dana pisali i mi, mladi svejedno ne upisuju škole iz kojih će odmah moći pronaći posao. Primjerice za zanimanje zidar, u ovoj školskoj godini nije upisan nijedan učenik u Obrtničko i industrijsko graditeljskoj školi u Zagrebu. Isti scenarij se dogodio i u sljedeća tri najveća hrvatska grada, dakle Splitu, Rijeci i Osijeku, a na teritoriju cijele Lijepe naše u srednju za ovu struku se upisalo manje od 20 učenika, piše dnevnik.hr.
‘Svi bi bili menadžeri, a radnik nitko’
Osim dakle navedenog zanimanja, do posla je lako doći i autolakirerima, elektro i vodoinstalaterima, krovopokrivačima, keramičarima te kuharima i mesarima.
– Rano se treba dizati, uvijek si mokar u poslu. S ljudima je jako teško raditi, a mlađe generacije baš i nemaju strpljenja, rekao je iskusni mesar Vicko Lokas za spomenuti izvor.
Drugi ispitani djelatnik u ovom zanimanju, smatra da više nitko ne želi raditi zanimanje srednje stručne spreme, nego svi hoće na fakultet.
– Svi bi bili neki menadžeri, a radnik nitko, rekao je mesar Dragan Jurjević za dnevnik.hr.
Četiri grada stipendiraju učenike iz strukovnih zanimanja
Shvaćajući manjak djelatnika u pojedinim zanimanjima četiri hrvatska grada, odnosno Zagreb, Osijek, Zadar i Velika Gorica nude stipendije za obrazovanje za strukovna zanimanja. Iz Hrvatske obrtničke komore pak upozoravaju da obrazovni sustav i politika upisa u srednje škole ne prate potrebe tržišta.
– ‘Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo podmladak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta deficitarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ukoliko se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika tada oni više ne upisuju taj program i na taj način još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja’, rekla je Mirela Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a za isti izvor.
Dakako velikom broju visokoobrazovanih osoba se stremi, no bude li nam manjkalo djelatnika u strukovnim zanimanjima, gospodarstvo se svejedno neće moći razvijati.
