Uskrs je najveći kršćanski blagdan te milijuni vjernika slave spomen na dan kada je Isus pobijedio smrti. Budući da je u današnje vrijeme sve komercijalizirano, ni Uskrs se nije našao pošteđenim. Svake godine, na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevnice, troši se novac na bojanje jaja, kićenje grana pisanicama, figurice uskrsni zečeva i slično. U nastavku pogledajte zašto su baš zec i pisanice simboli Uskrsa.
www.evarazdin.hr
Ovogodišnji Uskrs proći će kao i svaki prethodni, bojanjem jaja i kićenjem grana raznolikim pisanicama. Mnoga djeca će uživati u figuricama i slatkišima uskrsnog zeca, a da se uopće ne zapitaju zašto su upravo pisanice i zec simboli najvećeg kršćanskog blagdana.
Zašto se bojaju jaja
Uskrsna jaja zapravo imaju pogansko podrijetlo te njihova upotreba kao simbola najvećeg kršćanskog blagdana seže još u daleku prošlost. Stoljećima prije pojave kršćanstva ljudi su počeli izmjenjivati jaja jer su se smatrala simbolima novog života, obilja i rađanja, a u Mezopotamiji jaje je bilo povezano s božicom plodnosti Astarte.
‘Sav život dolazi iz jajeta’ stara je rimska polovica, a upravo se zbog toga raširilo darivanje jaja među germanskim i slavenskim narodima. Bogataši su ih ukrašavali zlatnim listićima, a siromašniji bojali travama i lišćem.
Darivanje pisanica na Uskrs navodno donosi sreću, a običaj se počeo širiti oko 1000. godine. U drugom stoljeću kad je Crkva počela slaviti Uskrs, jaje je bilo jako popularan simbol pa su misionari iskoristiti pogansku tradiciju kako bi što više i na bezbolan način proširili svoju vjeru.
Uskrsni zec, a ne kokoš
Utvrdili smo zašto se pisanice vežu uz Uskrs, no nameće se pitanje zašto je poznat uskrsni zec, a ne uskrsna kokoš.
Zec je još u doba kada kršćanstvo nije ni postojalo također bio simbol plodnosti, a u anglosaksonskim narodima se smatrao zemaljskim utjelovljenjem Eastre, božice plodnosti. Poznato je da zečevi imaju najbržu mogućnost razmnožavanja te su bili simbol novog rađanja života kada se slavio poganski praznik dolaska proljeća. U to vrijeme se vjerovalo da je zec koji donosi jaja simbol novog proljeća.
Zečevi kao uskrsni simboli počeli su se koristiti u Njemačkoj još u 16. stoljeću, a prvi jestivi kunići nastali su u spomenutoj državi u 19. stoljeću. Vrlo brzo uskrsni zec se proširio među svim kršćanskim narodima pa zbog toga djeca diljem svijeta prave gnjezda od trave nadjući se da su bila dobra i da će im zec donijeti šarena jaja s poklonima.
