Biti predsjednik, premijer ili priznati svjetski pisac ne znači nužno da ste potpuno pismeni, točnije da odlično baratate pravopisom. Također nije zagarantirano ako završite srednju školu i fakultet da nećete imati problema s usvajanjem pravopisnih pravila. Dok političkim licima potonje i nije prijeko potrebno, jer im se iza leđa nalazi grupa ljudi koja sastavlja i pregledava govore, objave ili zakone, s piscima je priča malo drugačija. No i među potonjima je u povijesti postojao pozamašan broj onih koji su postali autori najvećih remek djela svjetske književnosti, a bili su na ‘vi’ s ortografijom.
Čitanje knjige ili neke druge književne vrste napisane od strane nepismenog autora zasigurno je većini vas apsurdno te smatrate to gubljenjem dragocijenog vremena. No, vjerojatno ste imali u rukama djelo od nekog pisca koji je zapravo imao velikih problema sa svladavanjem pravopisa, da to i niste znali. Kroz povijest na visokim su funkcijama često zasjedali do neke mjere nepismeni ljudi, a u nastavku pogledajte tko je sve muku mučio s ortografijom, ali ih to nije omelo u obavljanju posla ili pak dobivanju Nobelove nagrade za književnost.
Jane Austen
Jedna od najpoznatijih britanskih spisateljica razdoblje realizma obilježila je brojnim djelima među kojima su najpoznatiji naslovi ‘Emma’ i ‘Pride and Prejudice’. Pomalo drugačijeg pogleda na svijet i ironičnim pristupom njene zapisane riječi postale su omiljeno štivo pogotovo među pripadnicama ženskog spola. Međutim, Jane Austen je imala velikih problema s pravopisom, no na svu sreću u većini slučajeva su njene kardinalne pogreške ispravljali lektori i urednici. No u ranijoj dobi nitko nije pregledavao njene rukopise, zbog čega je u 15. godini života napisla knjigu s pogrešno napisanim naslovom ‘Love and Freindship’.
Albert Einstein
U Einsteinovu obranu svakako ulazi činjenica da mu engleski jezik nije bio maternji, zbog čega su njegove pravopisne i gramatičke pogreške bile posve jasne. Za mnoge fizičare čitanje njegovih zapisa uzrokovalo je frustraciju i nerviranje, a najveći fizičar svih vremena jednom prilikom je objasnio kako ne može pisati na engleskom jeziku zbog podmuklog pravopisa.
George Washington
Čovjek koji je prvi zasjeo na poziciju američkog predsjednika, George Washington prema poznatom američkom profesoru i piscu Richardu Ledereru također je imao problema sa silnim pravilima engleske ortografije. Navodno je predsjednik buneći se zbog nestašice u opskrbi napisao sljedeće: ‘We find our necessaties are not such as to require an immediate transportation during the harvist’.
Winstone Churchill
Britanski premijer Winston Churchill glasi za jednog od najvećih oratora u povijesti, no i on je jednom prilikom priznao kako nije baš u bliskim odnosima s pravopisnim i gramatičkim pravilima. Među njegovim zapisima pronađen je jedan na kojemu navodi kako je pisanje jako dobro, ali užasno sporo kriveći upravo užasni pravopis, no svjedeno je 1953. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Agatha Christie
Iako se smatra kraljicom kriminalističkih romana, Agatha Christie je otkrila kako su joj pisanje i općenito cijela ortografija oduvijek bili izuzetno teški te da je izvanredno loša u slovkanju. Nevjerojatna je činjenica kako su te riječi došle upravo iz usta najveće autorice krimića, no često je znala krivo pisati i imena glavnih likova svojih romana. Primjerice u ‘Appointment with Death’ Colonela Carburyja preimenovala bi u Colonel Carbery.
Ernest Hemingway
Hemingway je postao jednim od najpoznatijih američkih pisaca svih vremena te je zajedno s F. Scottom Fitzgeraldom i drugim piscima i umjetnicima 80-ih godina postao članom Izgubljene generacije. Osim što je bio prijatelj s tvorcem ‘The Great Gatsbyja’ dijelili su istu muku, onu pravopisnu. Hemingwy je najviše problema imao sa sadašnjim glagolskim vremenima, pa je tako present continuous umjesto ‘loving’ često pisao ‘loveing’. No kad god bi mu lektori prigovorili zbog takvih grešaka, mudro bi im odgovorio da upravo zbog pravopisnih problema i ima lektore da provjere njegov rukopis.
F. Scott Fitzgerald
Već prethodno spomenuti Fitzgerald se danas smatra najvećim piscem 20. stoljeća te je obilježio takozvanu jazz eru u Americi. I za njega je ahilova peta bio, kao što je Einstein rekao, podmukli pravopis. Najpoznatije Fitzgeraldovo djelo, ‘The Great Gatsby’ u originalnoj je verziji imalo na stotine pogrešaka, od kojih neke i danas zbunjuju urednike i prevoditelje. Neke od najčešćih grešaka koje je radio su pisanje ‘yatch’ umjesto’ yacht ili ‘apon’ umjesto ‘upon’.