Poznati dobitnici nagrade Goranovo proljeće: Najbolji mladi pjesnik ima 22 godine
Jedna od naših najpoznatijih pjesničkih manifestacija, Goranovo proljeće, ove godine slavi 60. rođendan. Tako su odabrani i dobitnici nagrade Goranov vijenac za ukupni doprinos hrvatskom pjesništvu, Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu i nagrada Goran za mlade pjesnike. Najbolji mladi pjesnik ove je godine 22-godišnji Vid Bešlić iz Siska.
Goranovo proljeće pjesnički je festival posvećen živim pjesničkim glasovima koji ove godine slavi 60. rođendan. Tako će se 60. izdanje ove nagrade održati od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Rijeci i Goranovom rodnom Lukovdolu.
U programu će se predstaviti domaći i inozemni pjesnici, ali i brojni glazbenici iz dvanaest zemalja. Prva večer bit će posvećena samo ovogodišnjim laureatima. U drugoj večeri u Lukovdolu nagrade će biti dodijeljene i učenicima osnovnih te srednjih škola. U programima će nastupati i glazbenici poput Dunjaluka, Dimitrije Dimitrijevića i Turista. Cijeli program možete pronaći ovdje.
Tko su dobitnici?
Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobit će Senko Karuza za knjigu ‘Nestajanje’. To je ujedno i njegov pjesnički prvijenac.
– Moglo bi se reći da se radi o poeziji stečenoga iskustva, ali stvar je u tome da upravo to iskustvo dolazi pod znak pitanja – da poezija počinje tamo gdje se iskustvo provjerava, prihvaća ili odbacuje. Tamo gdje se miješaju očaj i smijeh Karuza ispisuje svoje najbolje stihove, pjesme koje se pamte, kazali su organizatori o nagrađenom djelu.
Nagradu Goran za mlade pjesnike dobio je Vid Bešlić, 22-godišnjak iz Petrinje. Već tijekom srednje škole sudjelovao je u dramskoj i novinarskoj sekciji, a u slobodno vrijeme komponira, piše poeziju, svira glasovir i gitaru, bavi se dramskom umjetnošću i glazbenom produkcijom. Nagrađeno je njegovo djelo ‘Ektoplazma’ koje tematizira zavičajnu i egzistencijalističku poeziju. Teme su Banija, potres i rat.
Isprepletena prošlost, sadašnjost i budućnost
– Ektoplazma Vida Bešlića zaokružen je i pomno osmišljen konceptualni rukopis pjesama u prozi pisan snažnim, originalnim autorskim glasom. Dominantno sredstvo prikazivanja tekstualne građe je naracija u prvom licu jednine, uz ujednačeno i dosljedno korištenje interpunkcije koja svojim karakteristikama ne odstupa od svakodnevnog razgovornog jezika, rekao je žiri o djelu.
Djelo se, također, dotiče svakodnevice i refleksije o većim temama poput prolaznosti, smrtnosti i budućnosti. Stoga nalikuje, napomenuli su iz žirija, na dnevnički zapis.
– Tvori se dojam da su prošlost, sadašnjost i budućnost u ovom rukopisu jedna točka na karti Banije – točka pucanja kataklizmičkih razmjera, zaključili su iz žirija.