Poznati satiričar se zapitao: Kako znati da sva naša povijest nije čista laž?
Iako živimo u vremenu u kojem informacijske tehnologije napreduju brzinom svjetlosti i pomoću njih možemo biti prisutni u gotovo svim kutevima svijeta, svjedoci smo kako veliki događaji današnjice poprimaju različite oblike, ovisno o tome tko o njima izvještava. Različitoj interpretaciji podložni su i nemili ratni događaji u Siriji, stoga se satiričar Borna Sor s pravom zapitao: ako se u današnje doba prenosi ovako podvojena priča o Siriji, kako znati da sva naša povijest nije čista laž?
Screenshot: YouTube, News Bar
Koliko ste puta u medijima pročitali istu vijest u nekoliko različitih verzija? Sjetite se samo nekih nemilih događaja iz crne kronike, gdje oko iste nesreće postoji pet različitih izjava. Sjetite se nedavnih izvještavanja o predsjedničkoj kampanji u SAD-u, koji su se bitno razlikovali ovisno o mediju, kao i zemlji u kojoj se izvještava. Posljednje u nizu takvih vijesti su one koje svakodnevno čitamo o ratu u Siriji.
Živimo u dobu u kojemu je tehnologija toliko napredovala, da uživo možemo pratiti što se događa na Marsu, u kojemu tetu iz Australije možemo vidjeti svakodnevno i u kojemu se vijesti šire brzinom munje, a svaka riječ koju napišemo na društvenoj mreži ostaje negdje zabilježena. Ipak, unatoč ovakvom napretku, živi smo svjedoci kako jedna vijest može poprimiti čak nekoliko oblika, ovisno o tomu tko ju prenosi.
Stoga je nemoguće ne zapitati se: je li istina išta što su nas učili na satovima povijesti? Kako možemo znati da činjenice kojima nas uče nisu samo nečija interpretacija i osobni doživljaj? Zašto se nešto što je preneseno usmenom predajom ili uklesano u kamenu pred 2000 godina, uči i prihvaća kao apsolutna istina? Slično pitanje, osvrnuvši se na hrvatsku povijest, postavlja na svom Facebook profilu poznati satiričar News Bara, Borna Sor.
– Sad je 2016. godina. Ako sva moderna tehnologija, ljudski potencijal i globalne institucije prenose ovako podvojenu priču o Siriji, zar stvarno mislite (nevezano na kojoj ste strani) da sva naša povijest nije čista laž? #UmroSiOdSifilisaZvonimire
Takvo mišljenje dijeli i jedan njegov Facebook prijatelj, koji se potrudio i navesti nekoliko primjera.
– Moglo bi se reći da je danas povijest pouzdanija nego što je to bio slučaj prije 500-600 godina, prije nego što je izum tiska omogućio stvaranje i široku distribuciju ‘neordotokosnih’ ili suprotnih stavova. Sve dotada su se povjesničari morali oslanjati na izvore čija je objektivnost i pristranost u najmanju ruku dvojbena. Tako se veliki dio povijesti ranog Rimskog Carstva temelji na tekstovima bogatih i dokonih aristokrata koji su mrzili careve koji su im bili oduzeli vlast iz doba Republike i umjesto toga stvorili birokraciju sastavljenu od oslobođenika i provincijskih skorojevića, pa se to odrazilo na njihov prikaz careva kao nesposobnjakovića, psihopata, zlikovaca ili luđaka. Neron, koji je, zbog specifičnog spleta okolnosti vezanih uz požar u Rimu, imao nesreću da se svemu tome priključi i Crkva, je vjerojatno najpoznatija žrtva tog fenomena, stoji u komentaru na Sorov status.
Ipak vjerovali vi ili ne da je Romula i Rema othranila vučica, povijest i ono što se smatra povijesnim činjenicama morat ćete učiti, jer tako stoji u nastavnom planu i programu.
