Poznato kako će se zvati novi predmet koji u škole ulazi najesen 2023.: Dio se ljudi buni zbog Vjeronauka
Novi predmet o kritičkom mišljenju za osnovnoškolce, koji u škole ulazi najesen 2023., zvat će se Svijet i ja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja usuglasilo je taj radni naslov nakon provedenog javnog savjetovanja o kurikulumu predmeta. Stavovi su podijeljeni. Dok jedni podržavaju predmet i predlažu poboljšanja, drugi ga ne žele vidjeti u školama. Smatraju da nije potreban još jedan predmet ili se bune zbog toga što Vjeronauk dobiva alternativu.
Foto: Unsplash
Svijet i ja. Naziv je to novog predmeta koji će na jesen 2023. godine ući u osnovne škole diljem države. Novi radni naslov predmeta usuglasilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja nakon obavljenog javnog savjetovanja oko kurikuluma novog predmeta. Neki od drugih naziva koje su komentatori predložili bili su Kompetencije budućnosti, Etika i Religijska kultura.
Novi predmet će, podsjetimo, učenike podučavati kritičko mišljenje. Konkretno, kako misliti i argumentirati, pronaći izvore i vrednovati informacije. Razvijat će samokritičnog, samopouzdanje i osobni integritet. Kurikulum je predstavljen ovog ljeta, nakon čega je ušao u javno savjetovanje.
Ljudi se bune zbog Vjeronauka
U javnoj je raspravi oko kurikuluma novog izbornog predmeta ostavljeno ukupno 122 komentara, a stavovi oko novog predmeta su krajnje podijeljeni. Neki komentatori istaknuli su kako ne vide potrebu posebnog predmeta za kritičko mišljenje jer se takvi sadržaji već usvajaju kroz druge predmete i međupredmetne teme. Drugi, pak, navode da su učenici u školama već preopterećeni da bi dobivali cijeli novi predmet.
Dobar dio komentatora ima očit problem s tim što je novi predmet, još kada je najavljen, predstavljen kao svojevrsna alternativa Vjeronauku. Preciznije, izborni predmet koji će moći upisati svi oni učenici koji ne idu na Vjeronauk ili idu samo zato da u to vrijeme ne bi lutali po školskim hodnicima.
Dio je komentatora detaljno analizirao kurikulum predmeta o kritičkom mišljenju pa iznio specifične primjedbe. Jedna od njih, Nera Đonlić, nastavnica glazbene umjetnosti i kulture, tako se usredotočila na vrednovanje. Iznijela je nekoliko oštrih kritika pa ustanovila da je u dijelu vrednovanja i samoocjenjivanja napravljen ‘kupus’ i da je sve odrađeno ‘traljavo’.
‘RODNA I LGBT IDEOLOGIJA’
Oko kurikuluma novog predmeta uzbudili su se i radikalni desničari. Udruga GROZD – Glas roditelj za djecu kaže da novi predmet sadrži rodnu i LGBT ideologiju, a smeta im i što vjeroučitelji prema najavama ministra nisu predviđeni kao predavači ovog predmeta, već samo Vjeronauka. GROZD je udruga koja se, podsjetimo, svojski opirala ratifikaciji Istanbulske konvencije tvrdeći da se radi o promicanju rodne ideologije.
Ministarstvo odgovorilo kritičarima
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorilo je na ove primjedbe. Tako su onima koji se pitaju zašto je potreban poseban predmet o kritičkom mišljenju citirali nekoliko istraživanja koja pokazuju da je za razvijanje kompetencija kritičkog mišljenja kod učenika najbolji tzv. kombinirani pristup. S jedne strane, da se kritičko mišljenje potiče u nastavi postojećih predmeta, a s druge strane da se učenike u posebnom predmetu podučava strategijama i principima kritičkog razmišljanja.
Dužni nisu ostali ni kritičarima koji su se obrecnuli na ideju da predmet bude alternativa Vjeronauku. Novi predmet neće biti sadržajna, već organizacijska alternativa, istaknuli su. Uvođenje predmeta Svijet i ja predlaže se, tvrdi Ministarstvo, kako bi se ujednačio odgojno-obrazovni standard učenika. K tome, predmet je zamišljen kao izborni, a škole ako to žele, mogu ga ponuditi u školskom kurikulumu.
NAŠI UČENICI NISU PREOPTEREĆENI
Kako je bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nekoliko puta točno istaknula, učenici u Hrvatskoj najkraće su, gledajući po provedenom vremenu, u školi, kada se usporede s vršnjacima u 38 europskih zemalja. Preopterećenost učenika u školi uvriježeni je mit koji se u raspravama o novim predmetima ili reformi školstva često ponavlja, uglavnom bez pripadajućih referenci.
Debata će ući u nastavu predmeta
Nisu svi komentari bili negativni. Niz je profesora uputio podršku pokretanju novog predmeta o kritičkom mišljenju, a u raspravu se s dosta dobrim prijedlogom javilo i Hrvatsko debatno društvo. Podržali su uvođenje predmeta kao i svaki oblik razvijanja kritičkog mišljenja kod djece i učenika.
Osvrnuli su se na pisane vježbe i zadatke, a onda istaknuli da treba više uključiti formu debate u nastavu predmeta o kritičkom mišljenju, posebno za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole. U tom pogledu standardni Karl Popper model debate smatraju neadekvatnim zbog njegova trajanja, obično od sat vremena.
Predložili su da se debata uključi u nekoliko segmenata nastave, i da se koriste kraći modeli koji će odgovarati trajanju nastavnog sata od 45 minuta. Ministarstvo je djelomično prihvatilo njihov prijedlog i doći će do izmjene kurikuluma, a debata će biti više zastupljena u novom predmetu. Cijelo izvješće s javnog savjetovanja možete pregledati ovdje.
