Poznato kako će se zvati predmet za one koji ne idu na Vjeronauk: Traže se stručnjaci za izradu kurikuluma
Kritičko mišljenje. Naziv je to predmeta koji će biti alternativa za one koji ne idu na školski Vjeronauk. Objavio je to ministar Radovan Fuchs pa javnim natječajem pozvao stručnjake da se priključe u radnu skupinu koja će pripremati odgovarajući kurikulum za taj predmet.
Foto: Unsplash; Roman Bililik
Ministarstvo znanosti i obrazovanja prošlog je mjeseca najavilo da će školarci, koji ne idu na Vjeronauk, uskoro dobiti alternativni predmet. U početku nismo znali nikakve detalje, osim da će biti nešto nalik filozofiji za manje uzraste. Danas je objavljeno da će se taj predmet zvati Kritičko mišljenje.
Kritičko mišljenje
Na temelju obrazovne strategije, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs raspisao je javni natječaj za izbor stručnjaka u radnu skupinu koja bi trebala izraditi nacrt spomenutog predmeta. Glavna će zadaća te radne skupine biti da predloži kurikulum za Kritičko mišljenje, za učenike od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kako stoji u priopćenju Ministarstva, radi se o alternativnom izbornom predmetu za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.
Uvođenje tog predmeta, kako napominju, predviđeno je Nacionalnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje kako bi se uskladio odgojno-obrazovni standard i opterećenje učenika u osnovnoj školi. Bilo tko tko ima pitanja vezana uz ovaj javni natječaj, naglašavaju iz Ministarstva, mogu ih uputiti na mail adresu [email protected] u roku od pet dana od dana objave natječaja, a odgovori će biti objavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja mzo.gov.hr u roku do deset dana od dana objave natječaja.
Javni natječaj traje dva tjedna
Javni natječaj je otvoren od 1. do 15. listopada 2021. godine, a prijaviti se možete putem ove poveznice gdje morate popuniti elektronički obrazac. Predmeti u kojima je fokus na kritičkom mišljenju do sada su bili relativno rijetka pojava u našem obrazovnom sustavu, čak i na visokoškolskoj razini gdje se pretpostavlja da svi društveno-humanistički studiji obiluju takvim sadržajem.
Neke od primjera takvih predmeta našli smo na nekoliko visokih učilišta. Na Hrvatskim studijima i njihovom nekadašnjem studiju analitičke filozofije ‘Strategije neformalnog zaključivanja – kritičko mišljenje’ podučavala je Dragana Sekulić, a njemu dosta sličan sadržaj unutar predmeta ‘Logika’ riječkim je studentima filozofije predavala Majda Trobok. Na zagrebačkom sveučilištu taj kolegij ne postoji već tri godine. Osim toga, na studiju pedagogije riječkog sveučilišta postoji kolegij nositeljice Ive Buchberger Vještine kritičkog mišljenja, kao i na Filozofskom fakultetu u Osijeku Osnove kritičkog mišljenja: Od kriticizma do biopolitičke teorije. U srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, sustavno i institucionalno, do sada se nije moglo govoriti o sličnim podvizima.
