Pravopisna dilema: Je li ispravno ‘u gradu Rijeci’ ili ‘u gradu Rijeki’?
Naš jezikoslovac i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić objasnio je koji je pravilan izraz – ‘u gradu Rijeci’ ili ‘u gradu Rijeki’. Iako se često može čuti da netko kaže ‘u Rijeki’, prema pravopisu pravilno je reći ‘u Rijeci’. Zašto je to tako i koje se točno glasovne promjene ovdje uzimaju u obzir detaljnije nam je razjasnio Jozić.
Foto: Unsplash
Sigurno ste barem jednom u životu zapitali sami sebe – kaže li se ‘u gradu Rijeci‘ ili ‘u gradu Rijeki‘. Ako se vi osobno niste zapitali, onda se zasigurno sreli osobu koja je taj izraz upotrebljavala drugačije nego vi. Isto tako, kako smo nedavno pisali, vjerojatno vas je moglo zbuniti i posebno pravilo koje se koristi kod imena kvarta Trešnjevka pa tako nije pravilno reći ‘na Trešnjevci’, nego ‘na Trešnjevki’.
– Trešnjevka je nešto drukčiji tip jer svojim oblikom izgleda kao riječ stvorena po uzoru na imena stanovnica naselja, gradova i država kod kojih se ne provodi sibilarizacija. Tako kažemo Afganistanki, Meksikanki, Japanki (dativ od Afganistanka, Meksikanka, Japanka), a ne Afganistanci, Meksikanci, Japanci. Zato je pravilno reći Trešnjevki, odnosno ‘na Trešnjevki’, objašnjava nam naš jezikoslovac i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Željko Jozić.
Kod Rijeke vrijedi pravilo sibilarizacije
No, kada je u pitanju grad Rijeka, situacija je drugačija.
– Pravilno je ‘Rijeci’, a ne ‘Rijeki’ (dativ), odnosno ‘u Rijeci’, a ne ‘u Rijeki’ (lokativ). Dakle, u slučaju Rijeke kao imena naseljenoga mjesta u dativu i lokativu provodi se sibilarizacija, odnosno glasovna promjena pri kojoj se suglasnici k, g i h mijenjaju u c, z i s ispred samoglasnika i. Činjenica je da postoje neke imenice ženskoga roda kod kojih se sibilarizacija u tim padežima ne provodi, poput baka – baki, juha – juhi, vaga – vagi, no toponim Rijeka nije među njima, vjerojatno i zbog toga što je motivacija nastanka tog toponima vezena za ‘rijeku’ u kojoj se sibilarizacija provodi, istaknuo je Jozić.
Primjer s nazivom naše domaće tvrtke i stanovnice Podravine
Usporedio je to s još jednim primjerom jedne naše poznate domaće tvrtke koja nosi naziv vrlo sličan stanovnicima određenog područja.
– Zanimljivo je da u riječi ‘Podravka’ imamo razlikovanje po sibilarizaciji stanovnice Podravine i prehrambene industrije. Tako ćemo reći ‘Podravki’ (dativ) kad mislimo na stanovnicu Podravine, a ‘Podravci’ (dativ) kad mislimo na tvrtku iz Koprivnice, navodi Jozić.
