Predsjednica Grabar-Kitarović: Sin me pitao zašto je hrvatska književnost tako depresivna
U sinoćnjem Dnevniku HRT-a gošća je bila predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović. Govorila je o važnosti kurikularne reforme kao nacionalnom prioritetu kojeg se mora lišiti ideologizacije, te otkrila kako ju je na razmišljanje o gradaciji predmeta potaknulo vlastito i iskustvo njene djece.
Foto: Službena Facebook stranica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović
Za početak intervjua u sinoćnjem Dnevniku, predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako više voli koristiti naziv obrazovna reforma, jer ona objedinjava puno više segmenata od same reforme kurikuluma, ima svoje ciljeve, strategiju te dostupnost obrazovanja.
‘Reformu treba lišiti ideologizacije i politizacije’
Istaknula je i kako je reforma važna ne samo za budućnost djece, već i budućnost države.
– Zbog toga treba postići nacionalni konsenzus da konačno reformu obrazovanja lišimo politizacije, da je lišimo ideologizacije, da postavimo ciljeve što je to što želimo od hrvatskih škola, kakvo hrvatsko dijete, odnosno odraslog čovjeka želimo u budućnosti i da zajedno krenemo raditi ka tome da se prestanemo dijeliti, ističe Grabar-Kitarović.
Kaže, reforma stoji na jednom mjestu upravo zbog toga što nije postignut nacionalni konsenzus, odnosno jedinstven dogovor oko reforme na nacionalnoj razini.
Ali, dodaje, nada se da se na tom konsenzusu radi i da se nikome tko radi na toj reformi više u javnosti neće postavljati etiketa ideološke pripadnosti. Jedino se tako, smatra predsjednica, mogu stvoriti odgovorni državljani koji će imati pravo na svoje mišljenje, bez obzira na to kojem ideološkom spektru pripadaju roditelji.
Predsjednica: Moramo porazmisliti što djeca kažu o tome kako doživljavaju obrazovni sustav
Kako je u javnosti dosta buke izazvala predsjedničina izjava da bi se Hrvatski jezik trebao učiti na dvije razine, ovoga puta razjasnila je kako smatra da bi se općenito trebale diverzificirati i razine predmeta koje učenici uzimaju i to posebno u srednjim školama.
– Moj sin koji je početak školovanja prošao u Americi, gdje sam bila veleposlanica, a kasnije u Bruxellesu, došao je u Zagreb i rekao ‘mama zašto je ova hrvatska književnost tako depresivna? Svi se ili ubiju ili ubijaju jedni druge.’ Dakle, moramo malo porazmisliti što nam 12-13 godišnje dijete kaže o tome kako doživljava hrvatski školski sustav, objašnjava predsjednica.
Kaže, na temelju svog iskustva školovanja u inozemstvu, predlaže gradaciju predmeta. Stoga bi kaže, trebalo djeci koja su za to zainteresirana, dopustiti da se bave STEM predmetima, a olakšati im one temeljne predmete.
Dodaje i kako je mišljenja da bi u reformu više trebali biti uključeni roditelji, ali i nastavnici te ravnatelji.
Što se tiče podrške voditeljici Ekspertne radne skupine, Grabar Kitarović kaže da se reforma ne bi smjela izjednačavati s jednim pojedinačnim imenom, te kako podržava i podržavala je sve koji se zalažu za reformu školstva u Hrvatskoj. Još jednom naglasila kako to mora biti nacionalni projekt uz koji neće stajati ime pojedinca, te pozvala sve da se u reformu uključe i možda podjele svoje iskustvo iz boljih sustava.
– Upozoravam pritom, da nemamo vremena, Hrvatska mora sprintati da bismo dostigli razvijene države, ponovila je još jednom predsjednica.
