Predsjednica Hrvatske ne zna naziv ministarstva nadležnog za obrazovanje
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović obratila se otvorenim pismom javnosti i njime poručila što misli o prijeporima oko kurikularne reforme i nedavnim ostavkama cjelokupne stručne skupine na čelu s voditeljem Borisom Jokićem.
Službena fotografija predsjednica.hr
Predsjednica je pismo u kojem u potpunosti podržava nastavak reforme nazvala ‘Non scholae, sed vitae’, odnosno Ne učimo za školu nego za život, a njime je istaknula važnost nastavka reforme u svim područjima obrazovanja. O otvorenom pismu Grabar Kitarović naglasila je da voditelj stručne skupine Boris Jokić nema pravo na ostavku jer se to kosi s budućnošću naše djece, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pozvala da što prije osigura nastavak pripreme kurikularne reforme i njezinu provedbu.
Bez stjecanja znanja 21. stoljeće je nezamislivo
„Ako vam djeca nemaju odgovarajuće obrazovanje, nemate šanse“, sažeo je u jednoj rečenici slavni ekonomist sa Sveučilišta Columbia Jeffrey Sachs važnost obrazovanja u okviru dugoročnog i održivog razvoja i gospodarskog prosperiteta u uvjetima globalne konkurencije. Tu je poruku na UN-ovom skupu o ciljevima održivog razvoja na kojem sam nedavno sudjelovala uputio svakoj državi, svakom obrazovnom sustavu i svakom društvu koje gleda dalje od završetka jedne školske godine.
Ostvarivanje uključive i jednake kvalitete obrazovanja i promicanje cjeloživotnog učenja, jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja, kapitalnog okvira za daljnji svjetski razvoj do 2030. godine. Sasvim je jasno da bez obrazovanja nema razvoja. Važnost pitanja obrazovanja ne ovisi o stupnju razvoja – tko to prije i bolje shvati, to će njegov napredak biti brži i bolji.
Obrazovanje mora pratiti potrebe tržišta rada, ali i neprestano voditi računa o novim tehnologijama i novim znanjima.
Koliko god se nekome činilo bitnim naučiti sve o dijelovima tijela i prehrambenim navikama člankonožaca, ili koliko kila riže godišnje pojedu stanovnici pojedine azijske države, ili pak o za nacionalnu književnost bitnom romanu iz 19. stoljeća, još je važnije stjecati znanja bez kojih se ne može uspjeti u 21. stoljeću.
Prilagodba na tržištu znanja je nužna
Okosnica znanja za novo vrijeme svodi se na englesku skraćenicu STEM: znanost (Science), tehnologija (Technology), inženjerstvo (Engineering) i matematika (Mathematics). To, naravno, ne znači da i druga znanja nisu bitna (bez dobrih pravnika, primjerice, nema dobre državne uprave), ali neosporna je činjenica da su one države koje su stavile naglasak na STEM, bitno profitirale u svojem ukupnom razvoju temeljenom na inovacijama. Južna Koreja možda je i najbolji primjer toga.
S novim, još nedavno nezamislivim tehnologijama koje omogućavaju da sa sobom u džepu nosite informacije koje volumenom nadmašuju sve tomove svih u Hrvatskoj tiskanih enciklopedija, ima li smisla učiti napamet podatke do kojih se može doći s nekoliko pokreta prstiju na zaslonu nekog od novih pametnih elektronskih pomagala koje danas svatko nosi sa sobom? Puno je važnije od memoriranja činjenica znati ih staviti u pravi kontekst i znati ih koristiti.
Konkurentnost i globalno natjecanje od znanja i kompetencija učinili su najpoželjniji resurs. Stoga je nužna prilagodba tržištu znanja kako bi se premostio jaz između današnjih ograničenja i sutrašnjih potreba. To znači napuštanje programa koji se temelje na znanjima koja danas više nisu potrebna i uvođenje novih bez kojih se sutra neće moći.
Hrvatska ima mnoge kompetencije i znanja, ali se moramo znati odreći tereta nostalgije i nekih davno zastarjelih tradicija. Traženje rješenja u starim receptima i starim uspjesima vodi nas krivim putem te nas vraća nazad. Ne vodi nas naprijed. Modernizirajmo nastavne sadržaje, metodologiju učenja, načine prolaska kroz obrazovni sustav. Pripremajmo našu djecu za globalno, moderno gospodarstvo. Nužno je pristupiti ekonomskom opismenjavanju djece i mladih, kako bi naučili gospodariti i upravljati osobnim resursima te time postali društveno odgovorni građani. Pripremajmo ih na način da se osjećaju kao da pripadaju najrazvijenijem dijelu svijeta, ali da s tim znanjem i osjećajem ostaju u domovini.
Modernizacija školskih programa prije svega je pitanje održavanja koraka s razvijenim svijetom kojem pripadamo.
Iskustva najuspješnijih država, koje su otporne na sve krize i sustavno iz godine u godinu generiraju novi razvoj i nove vrijednosti, pokazuju da su najbolji oni obrazovni sustavi koji potiču kreativno razmišljanje vlastitom glavom. Formula obrazovnog uspjeha zapravo je jednostavna: ne učiti napamet, nego učiti s razumijevanjem. Znati koristiti se na pravi način svime onim što znaš. Podatak ili činjenica, bez odgovarajućeg konteksta i mogućnosti primjene, ostaje samo neiskorišteni (i u praksi bezvrijedni) podatak. Iz ovog razloga snažno podržavam provođenje cjelovite kurikularne reforme. Zbog nove metodologije koju ona donosi, a koja će naše učenike učiniti aktivnijima, samopouzdanijima, dati im mogućnost kritičkog razmišljanja i učinit će ih ljudima koji svoja mjesta neće tražiti uvijek u zadnjim pasivnim klupama nego u prvim klupama iz kojih će aktivno utjecati na svoj život i šire društvo.
U otvorenom pismu predsjednica Grabar Kitarović preimenovala MZOS
‘Najlakše je odustati. Nemate pravo na to’
Nužno je podsjetiti pritom na potrebu da kurikularna reforma u svojoj konačnici mora, s jedne strane, biti izraz hrvatske kulturno-prosvjetne baštine i njezinih stožernih nacionalnih vrijednosti, dok, s druge, mora inovativno odgovoriti suvremenim i predvidivim potrebama razvoja hrvatskoga društva na svim područjima. Imajući sve spomenuto u vidu, potpora nastavku kurikularne reforme koja dolazi kako od Stručne skupine i njezina voditelja dr. Jokića, sada u ostavci, tako i od resornog Ministarstva upućuje na to da imamo potrebnu sinergiju volje da se ona nastavi željenom dinamikom.
Očekujem stoga od svih njezinih dosadašnjih i budućih dionika, kao i od cijele javnosti, krajnje ozbiljan i konstruktivan pristup javnoj raspravi i daljim koracima njezina dovršenja te eksperimentalne i konačne, cjelovite provedbe. U tome smislu treba izraziti zahvalnost dr. Jokiću i njegovu timu na dosadašnjem doprinosu. Demokratski izražena potpora njihovu radu utoliko je dobrodošla i ja joj se pridružujem, no unaprijed, kao što su i oni učinili, otklanjajući bilo kakve politikantske manipulacije, s koje god strane one eventualno dolazile. No, isto tako, imam potrebu pozvati Stručnu skupinu da nastavi posao. Najlakše je dati ostavku. Najlakše je odustati. No, vi na to nemate pravo jer nijedan razlog ne može biti dovoljno snažan u odnosu na budućnost naše djece.
Očekujem od Ministarstva obrazovanja, prosvjete i sporta da, uvažavajući glas javnosti, što prije osigura nastavak pripreme kurikularne reforme i njezinu provedbu. To zaslužuju naši odgojitelji i nastavnici, naša djeca i mladi, i naša domovina.
Otvoreno pismo predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u cjelosti možete pročitati ovdje.
