Maturanti pitanjima ‘rešetali’ predsjedničke kandidatkinje, otkrile i što misle o vojnom roku
Predsjednički kandidati koje podržavaju parlamentarne stranke bili su pozvani na dijalog s mladima u Rijeci. No, na susret su se odazvale samo Ivana Kekin i Marija Selak Raspudić. Dvije su političarke odgovarale na pitanja učenika koji su pročitali njihove programe i slušali argumente o građanskom obrazovanju, vojnom roku i zaštiti granica.
Foto: Gong
Nakon što su i ranije tijekom ove ‘superizborne godine‘ Gong i udruga Delta educirali stotine mladih birača u Rijeci i Zagrebu, u istom su tonu nastavili i za nadolazeće predsjedničke izbore. Tako su maturanti u Rijeci mogli u ponedjeljak ispitivati sve što su htjeli dvije predsjedničke kandidatkinje: Ivanu Kekin iz Možemo! i nezavisnu kandidatkinju Mariju Selak Raspudić.
Građansko obrazovanje je važno: ‘Radi se na ukidanju humanističkih predmeta u strukovnim školama’
Iz Gonga su istaknuli da su se samo ove dvije kandidatkinje odazvale na poziv na dijalog s mladima na koji su pozvali sve kandidate koji imaju podršku parlamentarnih stranaka. Sami učenici, što strukovnjaci, što gimnazijalci iz Rijeke i Opatije, pripremili su niz pitanja za kandidatkinje nakon što su poručili njihove političke programe. Kao što se moglo očekivati, puno se razgovaralo o građanskom obrazovanju.
– U školama se treba razgovarati o građanskoj participaciji i poticati mlade, kako bi onda sa 16 godina imali pravo glasa kroz takav proces učenja i podučavanja. Ja se za to zalažem, poručila je Kekin koja je, govoreći o doprinosu predsjednice kvalitetnijem obrazovanja kazala da smatra da sve škole trebaju imati građanski odgoj.
Selak Raspudić se također slaže da predsjednik mora staviti naglasak na obrazovanje. Pritom je istaknula da profesori moraju biti zadovoljni i imati adekvatnu plaću. No, kada je riječ o građanskom obrazovanju, nezavisna predsjednička kandidatkinja navodi da građanski odgoj nije dovoljan.
– Danas se radi na tome da se ukinu humanistički predmeti u strukovnim školama. To vas čini politički neaktivnim građanima, samo strojem za rad. Meni to ne odgovara, želim aktivne građane, a to humanistički predmeti stvaraju, istaknula je Selak Raspudić.
‘Trenutačno Hrvatska nije u ratu’
I Selak Raspudić i Kekin se slažu da se migrantska kriza mora ozbiljno rješavati. Međutim, dvije kandidatkinje se razilaze u mišljenjima kao to riješiti. Dok je Kekin učenicima rekla da nije pravedno vraćati ljude u zemlje gdje su prvotno ušli u EU te da se Eu solidarno mora nositi s migracijskim pritiskom, Selak Raspudić je mladim biračima navela da je ona po pitanju ilegalnih migracija ‘vrlo restriktivna’.
-Smatram da se predsjednik mora baviti time da čuva hrvatsku granicu. Ja ne spašavam svijet, bavim se sigurnošću države. Ako policija ne osigurava nepropusnu granicu, onda treba staviti vojsku na granice. Ne smatram ništa važnije u državi od toga da održi sigurnost svojih građana”, rekla je Selak Raspudić.
Predsjednička kandidatkinja je dodala i da se vojska ne aktivira samo u ratu, već da je i pomagala kada je 2015. godine migrantska kriza eskalirala. Na pitanje o uvođenju obveznog vojnog roka, Selak Raspudić je apelirala na nužnost vojske i policije na graničnim prijelazima. S druge strane, Kekin je jasno navela da je protiv uvođenja obveznog vojnog roka, a također ne podržava ni vojsku na granicama zbog ilegalnih migracija.
– Moramo naravno evidentirati svakoga tko ulazi u zemlju, zbog vlastite i zbog sigurnosti tih ljudi. No pričati o vojsci na granicama, znamo da vojska ide na granice kada je rat, a znamo da trenutačno Hrvatska nije u ratu, smatra Kekin.
Biti stranačka kandidatkinja ‘nije automatski loše’
Na pitanje ‘može li predsjednica ostati van stranačkog utjecaja’, Selak Raspudić je istaknula da u utrku nije ušla kao članica stranke. Rekla je i da je da je žalosno što nezavisnost danas znači isto što i čestitost i poštenje. Navela je i da se kandidirala između ostalog jer smatra problematičnim što je aktualni predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, ušao u stožer političke stranke usred parlamentarnih izbora, iako je trebao biti predsjednik svih građana. S druge strane, Kekin navodi da biti stranačka kandidatkinja nije automatski loše. Barem, ako nije u pitanju HDZ.
– U ovoj zemlji ima jako puno stranaka, i sada, naravno, govorim i o svojoj stranci, u kojoj sjede čestiti ljudi. Mi u stranici imamo cijelu grupu mladih koji raspravljaju o potrebama mladih, zajednički tako formiramo politike za mlade, rekla je Kekin mladim biračima.
