Predstavljamo vam mlade nadarene matematičare Marin Getaldić koji pripremaju naše učenike za velika natjecanja

Udruga mladih matematičara ili, popularnije, Mladi nadareni matematičari ‘Marin Getaldić’ udruga su nastala prije 9 godina kao rezultat spajanja matematičkih grupa zagrebačke XV. i V. gimnazije. Nedavno je završio jedan od njihovih najpoznatijih projekata koji se održava od 2010., a to je ljetni kamp. U 7 godina svojeg postojanja, po broju učenika i mentora najveći ikad. Na kampu je održano 45 predavanja, 20 projekata te 2 popularno znanstvena predavanja. Osim toga, u sklopu su odrađene i pripreme za Srednjoeuropsku matematičku olimpijadu gdje su naši učenici osvojili zlato i četiri bronce.

Galerija 8 Fotografija

Otvori

Nedavno je završio ljetni kamp Udruge mladih matematičara ‘Marin Getaldić’, a održavao se u Zadru. Kamp se tradicionalno održava od 2010. godine, no ovogodišnji je bio rekordan po mnogočemu. Osim što je po broju učenika (99) i mentora (31) bio najveći kamp koji su do sada organizirali, u sklopu njega održane su i pripreme za Srednjoeuropsku matematičku olimpijadu, u suradnji s Hrvatskim matematičkim društvom. Onu Olimpijadu na kojoj su naši učenici osvojili jednu zlatnu i četiri brončane medalje, a dio zasluge svakako ide i ovim mladim nadarenim ljudima.

Dosta su napredovali u posljednjih 7 godina: Na prvom ljetnom kampu bilo je tek 13 učenika i 14 mentora

Zanimljivo je da je sama ideja udruge nastala iz želje studenata da organiziraju predavanja iz matematike za sve zagrebačke srednjoškolce. Tako je počela prije 9 godina, a danas se razvila u skupinu nadarenih, mladih potencijala, a kao što smo imali prilike i potvrditi u Litvi – zlatnih natjecatelja i olimpijaca. Ove godine organizirali su najveći ljetni kamp do sada, a nas je zanimalo kako je to sve izgledalo u počecima. Porazgovarali smo s Vlatkom Vazdar, predsjednicom Mladih nadarenih matematičara ‘Marin Getaldić’. Objasnila nam je kako se prvi kamp ikad organiziran razlikovao od ovogodišnjeg, a dio toga, u duhu matematike, objasnila nam je i u brojkama.

Izdvojeni članak

Briljantni mladi matematičari: Na Srednjoeuropskoj olimpijadi naši učenici osvojili zlato i četiri bronce

– Na prvom Ljetnom kampu bilo je tek 13 učenika i 14 mentora, dok smo ove godine zaprimili 130 učeničkih prijava za kamp, a na kraju je sudjelovalo 99 učenika i 31 mentor. Najveća razlika u programima tadašnjeg i sadašnjeg kampa je u projektima, koji su uvedeni 2012. godine, na trećem kampu. Projekti su zamišljeni kao rad učenika u manjim skupinama na matematičkom problemu koji ima primjenu u stvarnom životu. Tijekom godina ideje za teme projekta dobivali smo, osim iz vlastitih interesa i iskustava, i od firmi koje su nas sponzorirale, prisjeća se Vlatka.

Kaže i kako su tada uveli tradiciju pečenja palačinki za sve sudionike kampa i međusobnog druženja među njima. Zbog sve većeg broja prijava i učenika koji su dolazili na kamp, palačinke su zadnji puta pekli prije 2 godine kada ih je ukupno bilo 70.

Uz predavanja, projekte i popularnu znanost na ljetnom kampu organiziran je pub kviz, karaoke i razne sportske aktivnosti

Ljetni kamp mladih matematičara ima nekoliko glavnih aktivnosti, a to su predavanja, projekti i popularno-znanstvena predavanja. Predavanja se održavaju u jutarnjim satima i tiču se raznim tema koje se pojavljuju na domaćim i međunarodnim matematičkim natjecanjima, dok su projekti zamišljeni kao rad grupe učenika na rješavanju matematičkog problema čija se primjena vidi u stvarnom životu. Osim toga, u večernjim satima kampa nekoliko je znanstvenika održalo predavanje o tome kako koriste matematiku u svom poslu.

– Uz sve matematičke aktivnosti, ostalo nam je vremena i za svakodnevni odlazak na plažu, pub kviz, karaoke, turnire u kartanju i stolnom tenisu te nekoliko nogometnih i košarkaških utakmica. Atmosfera na kampu je opuštena, mentori su studenti pa ne postoji velika razlika u godinama te je odnos s učenicima prijateljski. Prijateljski odnos s mentorima omogućuje im da bez straha postavljaju pitanja na predavanjima i usude se dati odgovor koji je možda pogrešan, priča nam Vlatka.

Većina ideja dolazi od studenata mentora, no mišljenje učenika je bitno njima prilagoditi projekte

Ovi se mladi matematičari zaista bave čitavim šarenilom matematičkih aktivnosti, a organiziraju i brojne projekte. Stoga nas je zanimalo otkud ideje za sve te projekte te jesu li one došle negdje izvana, od studenata članova udruge ili samih učenika. U razgovoru s Vlatkom shvatili smo da je svaki od ponuđena tri odgovora, u određenoj mjeri točan.

Izdvojeni članak

Ponos do neba: Genijalni fizičari i matematičari s međunarodnih se olimpijada vraćaju s 9 medalja

– Teško je odgovoriti na to pitanje jer su gotovo svi mentori studenti u udruzi prije nekoliko godina bili učenici koji su sudjelovali na aktivnostima i projektima udruge. Dio ideja dolazi od poznanika iz drugih zemalja, ali uglavnom ideje za same projekte dolaze od mentora, a zatim tijekom provedbe skupljamo mišljenja učenika kako bi se projekt što više prilagodio njima, kaže nam Vlatka.

‘Primijetili smo da se djeca lako usvajaju i matematičke koncepte iznad onih predviđenih za njihovu dob, ako su ukomponirani u situaciju iz stvarnog života’

Da primjena na svakodnevicu može jako dobro poslužiti i u, dosta puta nazvanim apstraktnim znanostima poput matematike potvrđuje nam i Vlatka. Ističe kako na njihovim projektima sudjeluju djeca izrazito nadarena za matematiku i prirodne znanosti, no da u određenom kontekstu primjećuju kako djeca usvajaju i gradivo iznad onog predviđenog za njihovu dob.

– Iako u većini aktivnosti Udruge sudjeluju djeca koja su nadarena i zainteresirana za matematiku, kroz sudjelovanje na Znanstvenom pikniku i projekt ‘MNM u gostima’ primijetili smo da se djeca lako usvajaju i matematičke koncepte iznad onih predviđenih za njihovu dob, ako su ukomponirani u situaciju iz stvarnog života. Vjerujem da takvi primjeri pomažu u tome da djeca zavole matematiku te znam za veći broj nastavnika matematike koji slične stvari ponekad uvode u nastavu, smatra Vlatka.

Ipak, napominje kako se u javnosti, ali i u manjim zajednicama stvara određena slika o matematici kao nečem o čemu je sasvim u redu imati negativan stav ili kao nešto što je izrazito teško. Nažalost, napominje nam, neka djeca dođu već u osnovnu školu misleći da je matematika dosadna ili teška.

– Ono što smatram puno ozbiljnijim problemom jest da djeca od malih nogu žive u okruženju u kojem je uobičajeno o matematici misliti da je teška i dosadna. U novinskim člancima i televizijskim prilozima o našoj Udruzi ili o matematičkim olimpijcima često se pojavljuje sintagma ‘mnogima omražen predmet’ ili ‘njima matematika nije bauk’. Tako se kod djece stvara stav da je matematika nešto u čemu se očekuje da ne budu dobri i o čemu je u redu imati negativan stav te mnoga djeca s tim stavom kreću u osnovnu školu, zaključuje predsjednica udruge Vlatka Vazdar na naše pitanje o tome što smatra pogrešnim u podučavanju matematike u školama.