Predstavljena cjelodnevna škola: Stižu novi predmeti, mijenjaju se odmori, neki u školi i do 17 sati
U osnovne škole u Hrvatskoj uvodi se jedna od većih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća – cjelodnevna škola koja će obuhvatiti sve učenike od 1. do 8. razreda. Plan Ministarstva je da ona u svim školama zaživi od 2027./2028., a prethodit će joj eksperimentalna provedba. Koncept eksperimentalnog programa cjelodnevne škole predstavljen je ove srijede u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a riječ je o projektu vrijednom preko milijardu eura. Nastavni dan za učenike bit će podijeljen u dva dijela – obvezni i izborni. Obvezni dio trajao bi do 15 ili 15:30, nakon čega, u drugom dijelu, slijede izborne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti do oko 17 sati. Uvode se i novi predmeti, a učiteljima će biti uvećana osnovna plaća.
Nakon javne rasprave uvedene su izmjene u eksperimentalni program cjelodnevne škole, možete ih vidjeti ovdje.
Foto: srednja.hr | Unsplash
Jedan od nacionalnih ciljeva je dostići prosjek zemalja OECD-a u programima međunarodne procjene znanja i vještina učenika, poput PISA-e, budući da su naši učenici postizali nešto ispodprosječne rezultate, a cilj je da u, najmanju ruku, oni budu u prosjeku. Rezultat kakav je sada, naveo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, djelomično je i posljedica toga što naši učenici, u odnosu na ostale zemlje EU, provode najmanje vremena u učionicama.
Upravo su navedeno glavni povodi za uvođenje cjelodnevne škole u osnovne škole, čiji je eksperimentalni program danas predstavljen u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ministar Fuchs na konferenciji za medije govorio je o ciljevima uvođenja cjelodnevne škole.
– Polazimo od duljine boravka djece u školama, otvaranja mogućnosti da svako dijete, bez obzira na socijalni i materijalni status ili stupanj obrazovanja njegovih roditelja ima zaista jednake uvjete u školama, do toga da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose toj djeci, da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija. Zatim da povećamo kvalitetu obiteljskog života, jer s obzirom na to da neće biti domaćih zadaća, u to će se vrijeme moći provoditi kvalitetnije obiteljsko druženje. Cilj je i bolja socijalizacija među učenicima i djecom, vršnjacima, koja je dovedena u pitanje u ovo digitalno vrijeme i nakon korone, rekao je Fuchs, dodavši i da će se za učitelje poboljšati uvjeti rada te će okruženje u kojem izvode nastavu biti ‘interesantnije’.
Nastava će biti podijeljena u dva dijela i četiri odgojno-obrazovna programa
Što se tiče organizacije nastave u eksperimentalnoj cjelodnevnoj školi ona će biti podijeljena u dva dijela. Obvezni u kojemu sudjeluju svi učenici i koji se dijeli na dva djela A1 program i A2 program. A1 program je redovita nastava slična onoj kakva se sada provodi. A2 program je program potpore i potpomognutog učenja u kojemu učenici gradivo ponavljaju i utvrđuju gradivo zajedno s učiteljima te pišu zadaće koje su do sada radili kod kuće. Ovaj dio nastave trajat će do 15 ili 15:30 sati.
– Svaki učenik od 1. do 8. razreda imat će osiguranu jednaku količinu stručne pomoći i potpore tamo gdje je treba imati, a to su škole. Tu potporu učenicima pruža onaj koji je najkvalificiraniji – učitelj. Učitelj je taj koji najbolje zna i može prepoznati interese vlastitih učenika, a ima potpunu slobodu da organizira metodičke oblike rada. Unutar programa potpore nema novog administriranja za učitelje i nema ocjenjivanja, rekao je Josip Burušić, posebni savjetnik ministra obrazovanja za uvođenje cjelodnevne škole, i dodao da će u taj dio programa biti uključeni i stručni suradnici škole.
Naglašava i da je cilj ovog programa izjednačiti priliku za sve učenike, koji će kroz program sve ili većinu odgojno-obrazovnih aktivnosti obavljati u školi, a nakon škole imat će vrijeme za sebe, obitelj i prijatelje.
Nakon 15 ili 15:30 počinje drugi, izborni dio cjelodnevne škole, koji se također dijeli na dva dijela – B1 i B2 program, koji će se provoditi od 15 ili 15:30 pa do 17 sati. B1 obuhvaća izvannastavne aktivnosti koje je škola dužna organizirati, dok se B2 odnosi na izvanškolske aktivnosti koje pohađaju samo djeca i roditelji koji to odaberu, poput sportskih treninga ili folklora.
Podjela dana u cjelodnevnoj školi|izvor: MZO, e-Savjetovanje
Kako će izgledati raspored u cjelodnevnoj školi?
Ministar Fuchs prikazao je i okvirni školski raspored, koji je različit za učenike razredne i učenike predmetne nastave. Najmlađi, učenici razredne nastave u školu bi došli u 8, ‘odradili’ prvi sat, a potom slijedi prvi odmor i doručak od 10 minuta. Zatim je drugi sat, a nakon njega opet odmor od 10 minuta pa treći sat. Nakon tog trećeg sata održala bi se rekreacijska pauza od 25 minuta, u sklopu kojeg bi učiteljice učenicima držale rekreacijske aktivnosti. Slijedi četvrti sat pa poslije njega četvrti odmor od oko 40 minuta za ručak. Nakon ručka slijedi A2 dio potpore i potpomognutog učenja u sklopu kojega je još jedan desetominutni odmor.
Kod učenika predmetne nastave, od 5. do 8. razreda, manji odmori nešto su kraći, kao i rekreacijska pauza, ali vrijeme za doručak isto bi bilo 10 minuta, a ono za ručak 40 minuta.
Nakon 15 sati za učenike razredne nastave, odnosno 15:30 sati za učenike predmetne nastave održavaju se u sklopu B1 i B2 programa izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Okvirni raspored u cjelodnvenoj školi možete vidjeti na slici ispod.
Okviran raspored u cjelodnevnoj školi|foto: srednja.hr
@srednja_hr Koje sve novosti donosi cjelodnevna škola? Sve što vas zanima u kratkim točkama donosi naša Martina, a cijeli podcast pogledajte na linku u opisu profila 👆 #srednjahr #cjelodnevnaskola #hrvatska #škola #podcast ♬ original sound – srednja_hr
Uvode se novi predmeti
U cjelodnevnoj školi doći će i do izmjene u satnici predmeta.
– Želimo povećati jezično komunikacijske sposobnosti djece. Primijećeno je da upravo u dijelu Hrvatskog jezika i Matematike imamo neke od lošijih rezultata. pa bi se nastava tih predmeta povećala za jedan sat tjedno. U području umjetnosti, Likovne i Glazbene kulture od 1. do 4. razreda dobivaju pola sata više, a mijenja se i satnica Tjelesne i zdravstvene kulture u 4. razredu. Tehnička kultura isto je nešto što je nedostajalo u onome dijelu kako bismo svi skupa to željeli, pa je satnica u 5. i 6. razredu povećana za jedan sat i Geografija u 5. razredu za pola sata, rekao je Fuchs.
Ministarstvo je ostalo pri tome da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda umjesto učitelja provode kineziolozi, pa će se oni zaposliti i u svrhu eksperimentalne provedbe u 50 škola.
U sklopu cjelodnevne škole uvode se i neki novi predmeti. Priroda i društvo podijelit će se na Prirodoslovlje te Društvo i zajednicu. Prirodoslovlje bi od 1. do 4. razreda bilo dva sata tjedno, kao i u 5. i 6. razredu, a od sedmog nadalje su to Biologija, Kemija i Fizika. Društvo i zajednica izvodit će se jedan sat tjedno od 1. do 4. razreda.
Uvodi se i, to je poznato od ranije, predmet Praktične vještine koji će se od 1. do 4. razreda izvoditi jedan sat. On pokriva, ističe Fuchs, razvoj manualnih sposobnosti i koordinacije pokreta. Informatika postaje predmet Informacijske i digitalne kompetencije i to više neće od 1. do 4. razreda biti izborni, nego obvezni predmet te će se izvoditi jedan sat tjedno. Novi izborni obvezni predmet je i predmet Svijet i ja koji će biti alternativa Vjeronauku, te će ga oni koji ne idu na Vjeronauk morati pohađati.
Novost je i uvođenje obveznog drugog stranog jezika, koji bi krenuo s dva sata tjedno u 4. razredu i dva sata od 5. do 8 razreda.
Satnice nastavnog plana u cjelodnevnoj školi| foto: srednja.hr
U slučaju predmeta koje su učenici do sada slušali, naglasio je na konferenciji za medije ministrov savjetnik Burušić, nema proširenja odgojno- obrazovnih ishoda niti su dodavani novi ciljevi.
– Bitno je naglasiti da u kontekstu nacionalnih kurikuluma, od kojih se polazilo, u slučaju svih postojećih predmeta nisu dodani nikakvi novi odgojno-obrazovni ishodi. Drugim riječima, nisu proširene nikakve obveze učenicima, a učenicima i učiteljima pruženo je vrijeme za ostvarivanje postavljenih ciljeva, rekao je Josip Burušić.
@srednja_hr Koje sve novosti donosi cjelodnevna škola? Sve što vas zanima u kratkim točkama donosi naša Martina, a cijeli podcast pogledajte na linku u opisu profila 👆 #srednjahr #cjelodnevnaskola #hrvatska #škola #podcast ♬ original sound – srednja_hr
PROMJENE U SATNICI INFORMATIKE
Za učenike od 1. do 4. razreda uvodi se umjesto dva sata izborne Informatike, predmet Informacijske i digitalne kompetencije koji je obvezan jedan sat tjedno. Na pitanje nije li to smanjenje satnice Informatike, Burušić kaže da se u sklopu izbornog B1 i B2 dijela može financirati i dodatna nastava informatike, ovisno o interesu učenika i učitelja.
– Informatika je do sada bio neobavezan predmet od 1. do 4. razreda. U 5. i 6. razredu je postao obvezan, pri čemu se kurikulum od 1. do 4. razreda nije odrazio u 5., jer dio učenika razredne nastave nije upisivao informatiku. Prema tome, i oni koji su imali četiri godine u 5. su de facto počinjali od nule. Da se to makne i izbjegne, sad smo uveli obvezni predmet od 1. razreda i time se sigurno podigla kvaliteta, rekao je Fuchs.
Stipe Mamić, državni tajnik u MZO-u kaže da rijetko koja europska zemlja u prvom obrazovnom ciklusu uopće ima informatiku.
– Vodili smo se time da su europski trendovi da se to potiče i podiže i ovo je jedno rješenje koje je izbalansirano na način da će se strukturirati i sinkronizirati kurikulumi u svih osam godina i da će naša djeca imati jedan sat obvezne informatike u svim osnovnim školama, rekao je Mamić.
Što je s radom nastavnika i plaćanjem?
Jedna od ciljeva je unaprijediti profesionalni, društveni i materijalni položaj zaposlenih u školama, kazao je Burušić na konferenciji za medije. Otkrio je kako će se plaće učitelja u eksperimentalnoj provedbi cjelodnevne nastave povećavati.
– Unutar cjelodnevne škole svim se zaposlenicima škole na početku programa uvodi fiksni dodatak na osnovnu plaću koji iznosi 4,5 posto mjesečno za sve zaposlenike škola u eksperimentalnom programu. S druge strane, uvode se oblici dodataka na osnovnu plaću koji u konačnici mogu biti do 25 posto mjesečno i u slučaju većine učitelja oni će biti upravo takvi. S druge strane, kroz organizaciju A2 programa i kroz organizaciju B1 programa uvodi se mogućnost da neki učitelji koji izborno sudjeluju i rade više dobiju i veći dodatak na plaću, kazao je Burušić.
Učitelji u eksperimentalnom programu imat će u razrednoj nastavi ukupno 24,5 sati neposrednog odgojno-obrazovno rada tjedno, sat razrednika i do dva sata izborno u B1 programu.
– Osnovna plaća tiče se neposredne nastave nacionalnog kurikuluma. Rad učitelja u A2 programu ima dodatak na plaću do ukupnog iznosa od 15 posto na osnovnu plaću, sat razrednika se dodatno plaća svima u razrednoj nastavi 2,5 posto i svaki sat izbornog B1 programa se dodatno plaća 2,5 posto, ukupno 5 posto. Drugim riječima, većini učitelja razredne nastave, ovisno o sudjelovanju u B1 programu će imati do maksimalnog iznosa dodatka na odnosnu plaću koji iznosi do 25 posto. Iskazano vremenski, rad učitelja u cjelodnevnoj školi je otprilike 45 minuta dnevno više u školi. Želim naglasiti da se prema učiteljima ne uvodi obveza učitelja da ostaju do 16 sati u školi, većina učitelja će u školi biti jedan sat više nego danas, rekao je Burušić.
Kada je riječ o razrednoj nastavi, rad učitelja u A1 programu, što je neposredni odgojno-obrazovni rad, iznosi od 20 do 22 sata tjedno. I učitelji predmetne nastave sudjeluju u programu potpore A2, ovisno o području, od 0 do 6 sati.
– Za one koji će biti razrednici uveden je dodatak na plaću od 2,5 posto. Isto tako, učitelji predmetne nastave mogu izborno sudjelovati u organizaciji i izvedbi izvannastavnih aktivnosti i njihovo sudjelovanje bit će dodatno plaćeno 5 posto na osnovnu plaću, rekao je Burušić.
Dokument eksperimentalnog programa objavljen je i u javnom savjetovanju te svi koji žele, mogu ostaviti svoj komentar OVDJE. Javno savjetovanje otvoreno je do 6. travnja.
Satnice učitelja u cjelodnevnoj školi | foto: srednja.hr
Javni poziv za eksperimentalne škole
Ovaj program eksperimentalno će se iduće četiri godine provoditi u 50 škola, za čiji se odabir otvara javni poziv, a ove godine trebao bi biti raspisan i poziv za dogradnju i izgradnju školskih zgrada. Ovaj javni poziv bit će namijenjen svim školama u kojima se nastava pohađa u dvije ili tri smjene, a Fuchs je otkrio kako je takvih 619 u Hrvatskoj. Nakon toga uslijedit će natječaj za izgradnju školskih sportskih dvorana, a kasnije i javni poziv za dogradnju kuhinja i blagovaona. Plan je da se u svim školama do 2027./28. stvore prostorni preduvjeti za jednosmjensku nastavu, a time i cjelodnevnu školu.
Kroz javni poziv školama koje će sudjelovati u eksperimentalnoj provedbi cjelodnevne škole bira se najmanje 50 škola, a može, ih biti i više kako bi se zadovoljio uzorak. Eksperimentalni program trajat će četiri godine, od rujna 2023. do lipnja 2027., a bit će uključeni svi učenici od 1. do 8. razreda. Školama koje sudjeluju u eksperimentalnoj provedbi dodijelit će se prosječni iznos od 300.000 eura. U obzir će kod odabira se uzeti geografska raspodjela škola, zatupljenost škola različitih veličina, socio-ekonomska obilježja učenika i slični faktori.
Zahtjev za sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi mogu podnijeti škole koje sada provode jednosmjensku nastavu, one koje je ne provode, ali za to imaju uvjete (ako ravnatelj pruži vjerodostojan dokaz), a mogu se prijaviti i škole koje rade u jednoj smjeni u koju je uključena najmanje polovica učenika. To su, primjerice, situacije gdje matična škola radi u dvije smjene i ima 200 učenika, a područna koja ima 300 i veća je od matične radi u jednoj smjeni, što su situacije koje u Hrvatskoj postoje.
Prijave na javni poziv podnosit će se elektroničkim putem, a bit će potrebna suglasnost osnivača, školskog odbora, izjava ravnatelja vezana uz rad u smjenama i motivacijsko pismo za sudjelovanje u eksperimentalnom programu.
– Postojat će i novi koncept samog vrednovanja i praćenja projekta, što je bitno. Njega će koordinirati i voditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, rekao je Stipe Mamić.
Javni poziv bit će otvoren do 28. travnja, nakon čega ministar donosi odluku o tome koje će škole sudjelovati u pilot-projektu, a odabrane škole bit će pozvane na informativni sastanak.
