U hotelu International održala se debata o izbornim zahtjevima Mreže mladih hrvatske pod nazivom ‘Slika,ton…a program? U debati su sudjelovali izborni kandidati SDP-a, ORaH-a, HSS-a, HNS-a, MOST-a, Hrvatske zore, ZA GRAD i stranke Pametno. Raspravljalo se o problemima, prvenstveno ekonomske prirode, s kojim se suočavaju mladi u Hrvatskoj.
Mreža mladih Hrvatske uoči parlamentarnih izbora aspirantima na saborska mjesta postavila je pet zahtjeva. Od izbornih kandidata traže uvođenje građanskog odgoja, stručne prakse u sklopu obrazovnog procesa, osnivanje Ureda za mlade pri Vladi, ratificiranje Europske socijalne povelje te uvođenje naknade za nezaposlenost za mlade koji iz obrazovnog sustava dolaze na HZZ. Na današnjoj debati u hotelu International o ovim su se zahtjevima očitovali kandidati izbornih lista.
Mladi su jedna od najzapostavljenijih društvenih skupina
Mladi u dobi od 15 do 29 čine jednu petinu stanovništva Hrvatske, a unatoč tako velikom udjelu, kao skupina se nalaze u vrlo nepovoljnom položaju. Od 800.000 mladih u Hrvatskoj njih gotovo 100.000 je posljednjih godina nezaposleno. Kao takvi, prema MMH, mladi su jedna od najzapostavljenijih, a u predizborno vrijeme jedna od najeksploatiranijih društvenih skupina.
– Mladi koji se nalaze u ovoj prostoriji ne bi imali krov nad glavom niti što jesti da nije njihovih roditelja ili da ne rade prekarne poslove, s lošom plaćom i u nesigurnim okolnostima, rekao je Karlo Kralj, predsjednik MMH.
Unatoč tome, većina mjera čije uvođenje traži MMH u debati su ocijenjene kao preskupe. Mladi koji po izlasku iz sustava obrazovanja dolaze na tržište rada gube sva prava koja su imali kao studenti, a ne stječu nikakva materijalna prava koja imaju nezaposleni koji imaju radnog iskustva. Jedan od zahtjeva Mreže mladih je uvođenje četveromjesečne naknade za mlade u opisanoj situaciji u visini od polovice prosječne plaće.
– To je samo jedna mjera, kratkoročno ćemo primati novac, ali neće se otvoriti niti jedno novo radno mjesto. Novac ćemo potrošiti i zaboraviti i opet ćemo biti u istim problemima, izjavio je Željko Jurković iz HSS-a.
Mjeru je podržala Iva Kvakić iz stranke Za Grad.
– Podržavamo naknadu jer smatramo kako nije fer da naknadu imaju oni koji su radili, a mladi koji tek izlaze iz obrazovnog sustava nemaju, pojasnila je.
Socijalna davanja su preskupa
Podijeljene stavove debatanti su imali i oko ratifikacije Europske socijalne povelje, dokumenta koji garantira osnovna socijalna prava, poput prava osoba s invaliditetom ili prava na obrazovanje. Hrvatska je Povelju potpisala još 2009. godine, ali zbog velikih izdataka koje određena poglavlja nameću državi, još nije ratificirala.
– Radi se o 4 nova poglavlja kojima Hrvatska pristupa, ali implementacija košta. Jedan dio točaka je ispušten jer financijski i fiskalno znači ogromno opterećenje, objasnio je u ime vladajuće koalicije Goran Beus Richemberg iz HNS-s.
Ante Lučić iz MOST-a u raspravi o Povelji branio je realni sektor, ugrožen socijalnim davanjima.
– Trebamo rasteretiti realni sektor koji je preopterećen. Mi smo ti koji određuju tko će što i koliko raditi. Mi stvaramo radna mjesta a ne država, objasnio je.
Ratificiranje Povelje podržao je ORaH, čiji je predstavnik Ivan Buljan naglasio kako neratificiranje Povelje pokazuje nebrigu za sustav.
U raspravi o praktičnoj nastavi u obrazovnom procesu, debatanti su ostali podijeljeni na vladajuće i opoziciju. Dok su predstavnici SDP-a i HNS-a kao rješenje nudili mjeru stručnog osposobljavanja, za kojom, kako kaže Maja Sporiš iz SDP-a , vlada velik interes. Ostali praktičnu nastavu vide kao ključan dio školovanja.
Stručno osposobljavanje kritizirao je predstavnik HSS-s.
– Jednostavno nema kontrole jesu li mladi prošli kroz stručno osposobljavanje ili su samo kuhali kavu. Program koji to provjeravao na razini Hrvatske bio bi preglomazan, izjavio je, naglasivši važnost prakse u obrazovnom procesu.
O stavovima najveće opozicijske stranke nije se moglo čuti ništa jer se pozivu na debatu nije odazvao nitko iz HDZ-a.