Predugo zatvaranje škola utjecalo je na matematičku pismenost učenika, evo kako stoji Hrvatska
Podaci o tome da su naši učenici prosječni u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, a ispodprosječni u matematičkoj, samo su dio izvještaja s PISA istraživanja provedenog 2022., čiji su rezultati objavljeni nedavno. Dio istraživanja odnosi se i na učinke zatvaranja škola tijekom pandemije koronavirusa. Među ostalim, istraživanje je pokazalo da su školarci čije su škole bile dulje zatvorene ostvarili nešto lošije rezultate u matematici. Također, prosjek ukupne duljine zatvaranja škola u Hrvatskoj manji je nego u zemljama OECD-a.
Učenje | Ilustracija: Pixabay
Posljednje PISA istraživanje provedeno 2022. godine istražilo je i potpuno novo područje kakvo se do sada nije moglo istraživati – učinak zatvaranja škola tijekom pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj su, podsjetimo, škole prvi puta prešle na online nastavu u ožujku 2020. godine, a nakon prvog zatvaranja svih škola u državi, provodili su se modeli nastave u kojima su škole, ovisno o broju zaraženih, mogle biti potpuno ili djelomično zatvorene, kao i u cijelosti provoditi nastavu uživo.
Predugo zatvaranje škola utjecalo je na matematičke rezultate nekih zemalja
Prema PISA istraživanju, prosjek ukupne duljine zatvaranja škola u Hrvatskoj, iznosi 2,5 mjeseca, odnosno 80 dana. Niže je to od prosjeka zemalja OECD-a, koji je 4,4 mjeseca, odnosno 101,3 dana. Najdulje su, više od 300 dana, bile zatvorene škole u Meksiku i Peruu, a najkraće zatvaranje škola imali su učenici na Islandu (3,8 dana) i u Švedskoj (9,4 dana).
PISA istraživanjem zaključeno je da zemlje koje nisu zatvarale škole na dulje razdoblje, odnosno tri ili više mjeseca, ostvarile viši prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti u usporedbi sa zemljama u kojima su škole bile zatvorene dulje razdoblje.
– To se ponajprije očituje u rezultatima za Kineski Tajpeh koji prema prikazanim podatcima bilježi najmanji postotak učenika čije su škole bile zatvorene dulje od tri mjeseca te koji su postigli iznadprosječne rezultate. S druge strane, na Islandu, koji također bilježi najniži postotak učenika čije su škole bile zatvorene dulje od mjesec dana, postignuće u matematičkoj pismenosti niže je od prosjeka OECD-a. Hrvatska postiže sličan rezultat kao i Island u matematičkoj pismenosti no bilježi veći postotak učenika čije su škole bile zatvorene dulje od tri mjeseca, navodi se u rezultatima PISA-e.
No, neke zemlje ipak postižu iznadprosječne rezultate u matematičkoj pismenosti usprkos visokom postotku učenika čije su škole bile zatvorene više od tri mjeseca. Kao primjer je u izvješću navedena Irska, u kojoj su za više od 80 posto učenika škole bile zatvorene dulje od tri mjeseca, a koja bilježi iznadprosječan rezultat u matematičkoj pismenosti.
U zemljama gdje škole nisu bile predugo zatvorene učenici osjećaju veću pripadnost školi
Već danas postoje znanstveni radovi koji i povezuju politiku zatvaranja škola zbog pandemije s negativnim učincima po zdravlje i ponašanje adolescenata. PISA istraživanje pokazalo je da zemlje koje nisu zatvarale škole na dulje vrijeme bilježe kod većih udjela učenika stabilan ili pozitivan trend u osjećaju pripadnosti školi.
– Primjerice, Japan, u kojemu škole nisu bile zatvorene dulje od tri mjeseca za manje od 84 posto učenika, bilježi najveće povećanje osjećaja pripadnosti školi kod učenika, čime se smješta iznad prosjeka zemalja OECD-a. Hrvatska također bilježi osjećaj veće pripadnosti školi kod svojih petnaestogodišnjih učenika, navodi se u rezultatima PISA-e.
No, i tu ima iznimaka, a to je ponovno Irska, koja prijavljuje najveći postotak učenika čije su škole bile zatvorene dulje od tri mjeseca. Ipak, ondje nema statistički značajne promjene u osjećaju pripadnosti školi – i dalje je iznadprosječna.
Iskustva s učenjem na daljinu
PISA je istraživala i iskustva s učenjem na daljinu koja, pokazuju rezultati, nisu bila pozitivna. Udio učenika koji kažu da su im nastavnici bili dostupni za pomoć je 67 posto, a oko polovice učenika reklo je da je uživalo u samostalnom učenju i osjećalo se dobro pripremljeno za učenje na daljinu.
PISA je pokazala i da se većina učenika tijekom tog razdoblja osjećala usamljeno (62 posto) i tjeskobno zbog školskih obveza (53 posto), a samo 38 posto osjećalo se motivirano za učenje. A kakva su iskustva hrvatskih učenika?
– Kao i u zemljama OECD-a, većina hrvatskih učenika dobivala je pomoć i podršku nastavnika (70 posto) te su usavršili svoje vještine uporabe digitalne tehnologije (63 posto). Tek nešto više od polovice hrvatskih učenika (53 posto) uživalo je u učenju i osjećalo je da su i oni sami i njihovi nastavnici dobro pripremljeni za učenje na daljinu (60 posto). Ipak, hrvatski učenici su se u odnosu na svoje vršnjake u zemljama OECD-a u znatno manjim udjelima osjećali usamljeno (29 posto) i tjeskobno zbog školskih obveza (40 posto). Međutim, njihova je motivacija za učenje bila prilično niska (35 posto), kao i u zemljama OECD-a, stoji u rezultatima PISA istraživanja.
Dostupnost nastavnika tijekom zatvaranja škola povezana je s matematičkim rezultatima
I dostupnost nastavnika tijekom zatvaranja škola te postignuća u matematici su u korelaciji, navodi se u izvješću istraživanja. Također, dostupnost nastavnika visoko je povezana i s povjerenjem učenika u vlastitu sposobnost samousmjerenog učenja.
Konkretno, zaključeno je ovim PISA istraživanjem, učenici koji su dobivali pomoć i podršku nastavnika tijekom učenja na daljinu ostvaruju za 15 bodova viši rezultat u matematičkoj pismenosti te imaju više povjerenja u vlastitu sposobnost samostalnog učenja na daljinu.
– U Hrvatskoj je također uočen pozitivan odnos između postignuća u matematičkoj pismenosti te dostupnosti nastavnika tijekom učenja na daljinu. Međutim, uočen je negativan odnos između postignuća u matematičkoj pismenosti i motivacije za učenje, pri čemu su učenici koji su postigli bolji rezultat u matematičkoj pismenosti bili slabije motivirani za učenje u razdoblju kada su škole bile zatvorene zbog pandemije. Slična je povezanost iskustava s učenjem na daljinu za hrvatske učenike dobivena i s postignućem u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, navedeno je u rezultatima PISA istraživanja.
Bilo je i poteškoća prilikom učenja na daljinu
Tijekom nastave na daljinu, pokazali su i to rezultati PISA istraživanja, bilo je poteškoća, ali u prosjeku su se one rijetko događale. No, mnogi su se učenici borili s motivacijom i s razumijevanjem školskih zadataka, a slični su rezultati i kod naših učenika.
– Najveći udio naših školaraca, oko 70 posto, imao je problema s motivacijom za učenje i razumijevanjem školskih zadataka. Oko polovice učenika nailazilo je na problem dostupnosti digitalnog uređaja, problem s pronalaženjem tihog mjesta za učenje i vremena kad bi mogli učiti s obzirom na kućanske poslove te problem pronalaženja osobe koja bi im mogla pomoći u izvršavanju školskih zadataka. Nešto više od trećine hrvatskih učenika imalo je problem s pristupanjem školskim materijalima za učenje, navedeno je u rezultatima PISA-e.
Učenici s manje problema u nastavi na daljinu imali su bolje rezultate na matematici
I u ovom slučaju postoji povezanost između poteškoća s nastavom na daljinu i rezultatima iz matematičke pismenosti. Tako su u prosjeku u zemljama OECD-a učenici s manje problema u prosjeku su ostvarili osam bodova više u od učenika s više problema prilikom nastave na daljinu.
– Jedini aspekt koji je u negativnoj korelaciji s postignućem u matematici jest motivacija – učenici koji su rijetko nailazili na probleme s motivacijom ujedno su postigli i niže rezultate u matematičkoj pismenosti. Moguće je da su ti učenici općenito manje motivirani za učenje pa im prelazak na učenje na daljinu nije bio problematičan, navodi se u PISA izvještaju.
Slični rezultati preslikavaju se i na hrvatske učenike – oni s manje problema tijekom nastave na daljinu ostvarivali su u prosjeku za sedam bodova viši rezultat u matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti od učenika s većim brojem problema
prilikom nastave na daljinu.
– Ta je razlika u bodovima slična i u čitalačkoj pismenosti (osam bodova). Problemi povezani s postignućem također su bili više logističke prirode. I u Hrvatskoj je, kao i u zemljama OECD-a, dobivena negativna korelacija između problema s motivacijom za učenje i postignuća u matematičkoj pismenosti, međutim, nakon što su uzeti u obzir socioekonomski profili učenika i škola, ta je povezanost prestala biti značajna. Ipak, u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti učinak motivacije ostaje značajan čak nakon što su u obzir uzeti socioekonomski profili učenika i škola, navodi se u rezultatima PISA istraživanja.
Očekivano, PISA istraživanje pokazalo je i da su učenici koji su dobivali veću podršku od škola usmjerenu na učenje i na njihovu dobrobit tijekom zatvaranja škola ostvarili su bolji rezultat u svim trima pismenostima – matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj.
S druge strane, podrška članova obitelji prilikom učenja na daljinu statistički je značajno i negativno povezana s postignućem u sve tri pismenosti. Kako stoji u zaključku istraživanja, bolje rezultate u matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti postizali su oni učenici čiji su članovi obitelji rjeđe sudjelovali u izvršavanju školskih obveza i pomagali im u samousmjerenom učenju.
Čitav izvještaj možete proučiti u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
