Pregled najbitnijh događaja koji su u 2019. obilježili obrazovanje
Ono što svima pada na pamet kada se radi o važnim događajima u obrazovanju u 2019. godini definitivno je štrajk zaposlenika u osnovnim i srednjim školama te dijela zaposlenika u visokom obrazovanju koji je trajao mjesec i pol dana. Međutim, u 2019. godini bilo je još puno važnih stvari u obrazovanju koje smo izdvojili u ovom pregledu.
Blaženka Divjak | Screenshot: RTL televizija
Početak školskih godina posljednjih godina obilježavaju crne demografske brojke u hrvatskim učionicama. Tako smo i ove godine u školsku godinu krenuli s 24 razreda prvašića manje nego prethodne godine. U kontekstu te brojke, pisali smo o brojkama unazad pet godina kada smo osim prvih razreda imali i sve manji broj srednjoškolaca. Od 2013./2014. do 2018./2019. broj srednjoškolaca pao je za oko 32 i pol tisuće.
Uz to, ova školska godina započela je s dječakom koji ispred škole plače. Tu su sliku prenijeli svi mediji, a još je jednom ukazala na problem nedostatka pomoćnika u nastavi. Sve veći broj djece treba pomoćnika u nastavi, a iako je broj pomoćnika ove godine na samom početku školske godine bio veći nego prošlih godina, to još uvijek nije bilo dovoljno. U čemu je problem i zašto najedanput toliko djece treba pomoćnika pokušavali smo doznati od poliklinika za djecu, raznih psihologa, edukatora i ostalih, ali nitko nije želio razgovarati o ovoj temi.
Ulazak Škole za život u sve škole unatoč brojnim kritikama
Međutim, da pitate Ministarstvo znanosti i obrazovanja što je obilježilo početak školske godine i što je najvažnija stvar u obrazovanju u cijeloj 2019., oni bi definitivno rekli da je to frontalno uvođenje Škole za život. Nakon što je prošle godine (školske 2018./2019.) Škola za život eksperimentalno ušla u 74 hrvatske škole, u devetom mjesecu ove godine sve su škole započele s reformom. Međutim, uz brojne kritike i negodovanja.
Naime, brojni obrazovni stručnjaci još su jednom podsjetili da Škola za život nije Cjelovita kurikularna reforma i da smatraju da je treba odgoditi jer je puna rupa. Osim njih i nastavnici u osnovnim i srednjim školama također su bili skeptični oko frontalnog uvođenja reforme. Njih 3.000 iz 154 hrvatske škole krajem srpnja od premijera Plenkovića su tražili odgodu Škole za život.
Dodatno su istaknuli kako bi svakog odgovornog političara trebao zabrinuti iskazani stav 3.000 učitelja. Više o ovome doznajte na ovoj poveznici. Sve kritike Ministarstvo je ignoriralo.
O propasti sustavne reforme školstva objavili smo seriju tekstova, o svemu više možete pročitati ovdje.
Ponovno generacija najgorih maturanata, a ni PISA rezultati nisu nas obradovali
Ministrica se nada, a mnogi stručnjaci u to ne vjeruju, da će Škola za život donijeti promjene i da nam se više neće događati užasni rezultati učenika na standardiziranim ispitima.
Naime, državna matura i ove godine bila je pravi fijasko. Svake godine na maturi su rezultati sve gori, pa je tako posljednja državna matura pokazala da su učenici ostvarili najgore rezultate ikad.
Čak 1.041 gimnazijalac (9,4%) kojima je matura ujedno i završni ispit pao je neki od obaveznih predmeta. To je za 392 više u odnosu na prošlu generaciju. Konačan broj strukovnjaka koji su dobili nedovoljan iz jednog, dva ili tri obavezna predmeta je 6.947. Najčešća ocjena na obje razine Matematike bila je dvojka, a na Hrvatskom trojka. Matematiku je pao svaki peti učenik.
Na jesenskom roku stanje je bilo još gore, pa je najčešća ocjena iz obje razine Matematike bila jedinica.
Uvjerljivo najlošije maturanti su i ove godine riješili ispit iz Sociologije. Jedini je to predmet čija je prosječna postotna riješenost između 31 i 40 %. Više od polovice onih koji su ga pisali, točnije 57% pristupnika, iz Sociologije je dobilo nedovoljan!
Prošle godine maturu je 11-ero učenika riješilo sa stopostotnim rezultatom u dva predmeta, a ove godine dva predmeta, višu razinu Matematike i Fiziku, bez greške riješila je samo jedna maturantica. Njeno ime je Iva Barać, bila je maturantica III. gimnazije Split, a više o njoj možete doznati u članku na poveznici.
Krajem 2019. stigli su i rezultati PISA istraživanja održanog 2018. godine među 15-ogodišnjacima u 79 zemalja. Rezultati hrvatskih učenika ponovno su bili (očekivano) loši, i to ispodprosječni u svim ispitivanim razinama pismenosti: matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj. Rezultate detaljnije možete proučiti na ovom linku, usporedbu rezultata djevojčica i dječaka na ovom linku, a analizirali smo kako i koliko bdp i ulaganje u obrazovanje utječu na rezultate učenika na ovim testovima.
Novosti na maturi
Važna novost koja će se odraziti na sljedeću godinu jest da je Ministarstvo ove godine donijelo odluku da se od sljedeće mature (2020.) esej više neće vrednovati za prolaz učenika. Naime, matura iz Hrvatskog jezika i književnosti polaže se u dva dijela – test i esej. Do sada su maturanti morali zadovoljiti zasebne pragove prolaznosti za esej i za ispit da bi dobili prolaznu ocjenu. U nadolazećoj školskoj godini to više neće biti tako.
Uvedena nova formula za praznike
U travnju ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je novi školski kalendar. Određen je tako datum početka i završetka školske godine, ali je došlo i do velike promjene glede školskih praznika. Najveća je novost koja je krenula s ovom školskom godinom ta da školski kalendar više nije isti za sve u Hrvatskoj, već su škole dobile mogućnost korištenja novih, jesenskih praznika kao i korištenja zimskih u dva dijela.
Postojale su četiri moguće verzije kalendara s praznicima za koje su se osnivači odlučivali. Međutim, školski kalendari zbog štrajka su se morali mijenjati, što možete vidjeti ovdje. Negdje su praznici skraćeni, a negdje školska godina produljena.
Prokuženi lažni ‘nastavnici’, anonimne prijave za prave nastavnike na snazi
Na samom početku ove godine, u siječnju, MZO je započeo s procesom provjere vjerodostojnosti isprava u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Ukupno je pronađena 31 lažna isprava kod zaposlenika u školama.
Dodatno, krajem svibnja upućen je dopis svim studentskim centrima i veleučilištima u Hrvatskoj u kojem se traži provjera vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja zaposlenika studentskih centara u Republici Hrvatskoj.
S druge strane, mnogi nastavnici žalili su se na anonimne prijave pa je u svibnju pokrenuta i peticija za ukidanje anonimnih prijava u školama. Nastavnici su u rujnu predali peticiju Ministarstvu, a iz Ministarstva su bili najavili izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji te javnu raspravu o tom pitanju.
I tijekom štrajka zaposlenika u školama spominjale su se anonimne prijave pa je na kraju štrajka premijer Plenković obećao da će se na razini Vlade usvojiti akcijski plan o rješavanju problema nasilja u školama te problem anonimnih prijava.
Najduži štrajk prosvjetara
Štrajk zaposlenika u osnovnim i srednjim školama obilježio je početak nove školske, a kraj obrazovne 2019. godine. Nastavnici i drugi zaposlenici u školama štrajkali su mjesec i pol dana, a posljedice toga štrajka u vidu nadoknada i produživanja nastavne godine osjetit će se i u 2020. godini.
Sindikati prosvjetara od Vlade su tražili povećanje koeficijenata složenosti poslova i to za 6,11 posto. Dugo je trebalo da se sindikati i Vlada dogovore, a detaljan pregled štrajka pripremili smo vam na ovom linku.
Ideja godine po sedmi put u organizaciji srednja.hr
Naš portal i u 2019. organizirao je natjecanje Ideja godine za učenike srednjih škola. Bilo je to sedmo izdanje ovog poslovnog natjecanja, a u nikada većoj konkurenciji u finale se plasiralo deset najboljih timova iz škola diljem Hrvatske. Pobjedu su na kraju odnijeli Duje Štolfa i Antonio Nikolić iz III. Gimnazije Split koji su osmislili pametni spremnik za odlaganje otpada SortIT.
Finalisti natjecanja Ideja godine 2019.| foto: Ivan Božić; srednja.hr
Pozitivnih primjera u obrazovanju ipak ima: učenici pokazuju da imaju znanja, ali i da su aktivni građani
Da ne bi ispalo da su naši učenici samo loši i ispodprosječni pobrinuli se naši mnogobrojni olimpijci koji su s međunarodnih natjecanja donosili medalje. Uspjehe su postizali u matematici, informatici, fizici, kemiji, biologiji, astronomiji.
S Europske fizičke olimpijade održane u Latviji naši učenici vratili su se s dvije medalje i pohvalama. Na Međunarodnoj olimpijadi iz fizike održane u Izraelu ove godine nastupilo je 5 naših učenika, a vratili su se također s dvije medalje. S Međunarodne matematičke olimpijade održane u Ujedinjenom Kraljevstvu naši učenici donijeli su tri medalje i pohvale. U Češkoj su naši učenici bili na Srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi i od tamo su se vratili s čak pet medalja. Međunarodna biološka olimpijada održana je u Mađarskoj, a naši učenici i s nje su se vratili s odličjima. Naši učenici nastupili su i na prestižnoj Međunarodnoj Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi i vratili se s tri medalje. U Kataru je održana Međunarodna prirodoslovna olimpijada mladih s koje su se naši učenici vratili s čak šest medalja. Na Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi održanoj u Bratislavi naši učenici su rasturili i osvojili zlato i dva srebra. Također, mladi informatičari prisustvovali su i na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Azerbajdžanu i osvojili dvije brončane i dvije srebrne medalje. Naši učenici prisustvovali su i na Međunarodnoj olimpijadi iz astronomije i astrofizike održanoj u Mađarskoj, a ni od tamo se nisu vratili praznih ruku.
Učenici su, osim znanja, pokazali i da su aktivni građani. Sudjelovali su u globalnom pokretu mladih za klimu koji je pokrenula Greta Thunberg, pa su tako u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima učenici prosvjedovali za spas klime. Prvi takav prosvjed u Zagrebu se održao 15. ožujka. Sve je pokrenula 17-ogodišnja Laura Skala s kojom smo i razgovarali. Prosvjedi su se nakon toga održali još nekoliko puta i to ne samo u Zagrebu.
S prosvjedima za klimu učenici su nastavili i ove školske godine, a posljednji je održan 29. studenog.
U 2020. godini ne očekujemo velike promjene u sustavu obrazovanja, očekujemo još jednu najgoru državnu maturu i još manje razreda prvašića na početku školske godine. Međutim, za očekivati je i da će se aktivizam mladih nastaviti i u 2020. godini, kao i njihovi pojedinačni uspjesi te da će nas to i dalje “držati” u nadi za bolje sutra.
