Preko 6.000 učenika i studenata želi živjeti u učeničkom ili studentskom domu, ali mjesta – nema
Točno 6.288 učenika i studenata koji su aplicirali za smještaj, u domove diljem države nije primljeno jer za njih mjesta – nema. U tom je broju znatno veći udio studenata koji zbog popunjenih kapaciteta ne ostvaruju pravo na subvencionirani smještaj. Alarmantan je to podatak koji ocrtava negativne trendove u sustavu i barem djelomično utječe na visinu najma stanova u gradskim središtima.
Studentski dom u Slavonskom Brodu, Foto: Studentski centar Slavonski Brod
Iako u državi imamo 57 učeničkih i 24 studentska doma, za sve one koji apliciraju za subvencionirani smještaj u tim objektima mjesta – nema. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj školskoj godini u domovima nije bilo za 6.288 prijavljenih.
Podaci ocrtavaju negativan trend
Točno 437 učenika apliciralo je za gotovo šezdeset domova u Hrvatskoj, no zbog popunjenih kapaciteta nisu primljeni. Na fakultetskoj razini situacija je puno gora. Tu imamo znatno veći broj prijava na znatno manji broj mjesta pa tako 5.818 studenata nije primljeno u dom zbog toga što mjesta za njih nije bilo.
Iako u suštini alarmantan, ovo je još jedan podatak na kojemu se ocrtava već poznati negativni trend u visokome obrazovanju. Upisnih kvota na fakultetima diljem države je previše, dovoljno svatko tko poželi studirati, može nešto upisati. Na studij se odlazi iz najudaljenijih krajeva u gradska središta, poput Zagreba, a novi domovi desecima godina nisu sagrađeni. Svake se godine, stoga, na natječaj za smještaj u domu jave tisuće i tisuće studenata koji svoje mjesto, jednostavno, ne mogu dobiti.
To, pak, barem djelomično negativno utječe na iznos najma stanova u gradskim središtima. Studenti koji ne dobiju dom, kao i oni koji se u startu nisu ni prijavili, primorani su tražiti privatni smještaj. Takvih, jasno je, uvijek mora biti, no u glavnom gradu se primjerice taj broj penje i do nekoliko tisuća studenata. Time raste potražnja na već malenom tržištu stanova za najam pa, zakonima tržišta, raste i cijena najma. Studenti su, dakle, na koncu prisiljeni živjeti u izrazito skupim stanovima, a neki od njih zasigurno, uslijed financijskih neprilika, i odustati od školovanja.
Najviše studenata u glavnom gradu
Ukupno je u domovima – učenika i studenata – 20.932, od čega 12.857 učenica i studentica, a 8.075 učenika i studenata. Đačka populacija koja živi u domovima za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja iznosi 7.508, dok studentska 13.424.
Očekivano, najviše je studenata i učenika smješteno po domovima u Gradu Zagrebu, zatim slijede Primorsko-goranska te Splitsko-dalmatinska županija koje broje i po šest puta manje smještajnih kapaciteta. To nije neobično uzevši u obzir broj srednjih škola te visokih učilišta na području glavnog grada u usporedbi s ostalim krajevima Hrvatske.
Više informacija i grafove za pojedine podatke koji se spominju u ovom tekstu možete pogledati u izvješću Državnog zavoda za statistiku u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
