Čak 43 posto ljudi koji su u potrazi za poslom ‘frizira’ informacije u životopisu, dok ih 56 posto uljepšava istinu na razgovoru s eventualnim poslodavcem. Pokazalo je to novo istraživanje, koje je proveo portal MojPosao na 250 ispitanika. Zanimljiv podatak je da su se nezaposleni pokazali najiskrenijom skupinom kada je riječ o ‘prilagođavanju’ podataka u CV-u i intervjuu.
Prema novom istraživanju koje je na 250 ispitanika proveo portala MojPosao, Hrvati vole malo ‘zamračiti’ istinu kada je riječ o životopisu odnosno o razgovoru za posao. Tako je 43 posto sudionika ispitivanja priznalo kako ‘prilagođava’ podatke u CV-u, a 56 posto njih da uljepšava istinu na intervjuu s eventualnim poslodavcem.
Žene sklonije varanju
Uz spomenute pokazatelje kroz istraživanje se stiglo i do niza drugih zanimljivih podataka. Tako su se, unatoč težoj situaciji, nezaposleni tražitelji posla, pokazali kao iskrenija skupina.
Naime njih je 38 posto navelo da je friziralo CV. U ovom su pogledu pripadnice nježnijeg spola manje uzorne od muškaraca, budući da ih je 45 posto priznalo kako su uljepšale životopis. Među muškarcima je bilo 41 posto takvih.
Nezaposleni tražitelji posla najmanje varaju i kada je riječ o razgovoru za posao. Njih 66 posto tvrdi da nikada nije davalo lažne iskaze na intervjuu s poslodavcem.
Kada je riječ o muškarcima i ženama ovdje je obrnuta situacija nego u životopisu. Tako je 58 posto pripadnica ljepšeg spola izjavilo da nikada ne lažu na razgovoru za posao, dok je taj postotak za muškarce 52.
U životopisima se najčešće friziraju opis prethodnih radnih iskustava, razina tehničkih sposobnosti i znanja te nelogičnosti ili takozvane rupe između pojedinih radnih iskustava.
Na intervjuu za posao se pak najčešće izbjegava istina u pogledu opisa prošlih radnih iskustava, svojih tehničkih sposobnosti i znanja, dok je svaki deseti ispitani ‘povećao’ iznos plaće koju je imao kod prethodnog poslodavca.
Radi ‘udobrovoljavanja nadređenog’ svašta se skriva i na poslu
Kroz istraživanje se osim uljepšavanja podataka prilikom traženja posla, utvrđivala i iskrenost ispitanika na radnom mjestu.
Tako se pokazalo da velika većina (71 posto) priznaje da su nešto prešutjeli na poslu. Najčešće se lažna svjedočanstva iskazuju u svrhu opravdanja za kašnjenje te o roku unutar kojeg je trebao biti obavljen pojedini zadatak.
Razlozi zbog kojih se ispitanici upuštaju u laganje na radnom mjestu, najčešće su udovoljavanje nadređenom (38 posto). Trećina je prešutjela grešku s nadom da će to ostati nezamijećeno, dok je 25 posto ispitanih to učinilo da bi udovoljili klijentu.
Muškarci se češće odlučuju na prešućivanje. Tako njih 43 posto opravdava svoje uljepšavanje istine udobrovoljavanjem nadređenog, dok je taj postotak za žene 36 posto. Također, muškarci (39 posto) su skloniji prešućivanju kako bi prikrili pogrešku, dok manje od trećine (31 posto) žena to radi iz ovog razloga.
