Prema istraživanju PISA-e, hrvatski učenici poprilično su zadovoljni svojim životom
Dok su hrvatski učenici u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, a u matematičkoj ispod prosjeka, kotiraju poprilično dobro kad je riječ o njihovoj dobrobiti. Rezultati recentnog PISA istraživanja pokazuju da naši učenici pozitivno percipiraju svoju dobrobit. Konkretnije, ocijenili su svoje zadovoljstvo životom ocjenom 7,4 od 10, dok prosječno zadovoljstvo u zemljama članicama OECD-a iznosi nešto manjih 6,8.
Foto: srednja.hr
PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi od 2000. godine. Cilj je prikupljanje međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava.
Ovo je ukupno osmo PISA istraživanje, u kojem sudjeluje 81 zemlja, uključujući i Hrvatsku. Matematička pismenost predstavlja glavno ispitno područje, dok su prirodoslovna i čitalačka pismenost sporedna. Glavno istraživanje provedeno je od ožujka do travnja 2022. godine te uključuje 178 srednjih škola i dvije osnovne škole s ukupno 6.135 učenika.
Niz indikatora ukazuju na dobrobit učenika
U ovom se istraživanju ispitivala i dobrobit učenika kroz niz indikatora iz različitih domena njihovog života. Istraživanje se fokusiralo na pitanja o zadovoljstvu učenika sa svojim životima, aktivnostima na internetu i potencijalno problematičnom ponašanju na internetu, budući da su mladi i adolescenti ipak uvelike okruženi društvenim mrežama i digitalnim tehnologijama.
Hrvatski učenici ocijenili su svoje zadovoljstvo životom ocjenom 7,4 na ljestvici od 0 do 10. S druge strane, prosječno zadovoljstvo u zemljama članicama OECD-a iznosi 6,8 od 10, zbog čega se Hrvatska smjestila u samu gornju polovicu zemalja sudionica PISA istraživanja, što ukazuje na relativno visoku dobrobit među hrvatskim učenicima.
Zanimljivo je za istaknuti i da je oko petina hrvatskih učenika dodijelila svom životu maksimalnu ocjenu 10, dok su učenici iz drugih zemalja češće odabirali nešto nižu ocjenu – 7. No, općenito gledano, najzadovoljniji su učenici iz Kazahstana, dok su najmanje zadovoljni učenici iz Turske.
Zadovoljstvo životom među učenicima. Foto: PISA 2022
Mnogi smatraju da inteligenciju nije moguće znatno mijenjati
Iako se zadovoljstvo životom može povezati s različitim faktorima, u ovom se slučaju posebno istraživalo četiri indikatora dobrobiti – osjećaj pripadnosti školi, strah od matematike, fleksibilni mentalni sklop (growth mindset) i sposobnost samousmjerenog učenja. Većina hrvatskih učenika pokazuje fleksibilan mentalni sklop, a pokazalo se da postoji i značajan broj onih koji se slažu s tvrdnjom da inteligenciju nije moguće znatno mijenjati.
– Osobe s fleksibilnim mentalnim sklopom smatraju da je sposobnosti moguće razvijati učenjem i vježbom, zbog čega biraju teže zadatke i traže izazove kako bi mogli razvijati svoje sposobnosti te ulažu više truda i isprobavaju različite strategije dolaženja do rješenja. S druge strane, osobe s fiksnim mentalnim sklopom smatraju da sposobnosti i inteligenciju nije moguće puno mijenjati zbog toga što su urođene. Takve osobe najčešće lako odustaju ili odabiru lakše zadatke te izbjegavaju izazove jer bi mogli ispasti nesposobni, navodi se u istraživanju.
Tvoja inteligencija je nešto što baš ne možeš puno mijenjati. Foto: PISA 2022
Hrvatski učenici su uglavnom samouvjereni oko samostalnog učenja
Istraživanje je, također, analiziralo sposobnost samousmjerenog učenja u kontekstu globalne krize izazvane pandemijom Covida-19. Hrvatski su učenici uglavnom izrazili svoju samouvjerenost za samostalno učenje u slučaju da opet dođe do masovnog lockdowna i zatvaranja škola, ali su pritom bili manje uvjereni kad je riječ o sposobnosti za motivaciju i koncentraciju na školske obveze bez potrebe za podsjetnicima.
– Rezultati pokazuju da je veće zadovoljstvo životom povezano sa snažnijim osjećajem pripadnosti školi, s fleksibilnijim mentalnim sklopom, s većom sposobnošću samousmjerenog učenja te s manjim strahom od matematike, stoji u istraživanju.
Sposobnost samousmjerenog učenja. Foto: PISA 2022
Navodi se i da se procjena zadovoljstva životom može razmatrati i kao mogući čimbenik povezan s postignućem učenika. PISA istraživanje pokazuje da je učinak zadovoljstva statistički značajno povezan sa sve tri pismenosti, pri čemu najjače s čitalačkom pismenosti, a najslabije s matematikom. Dobivena je, na koncu, i negativna povezanost između ovih indikatora, što upućuje na to da su hrvatski učenici koji postižu bolje rezultate u svim pismenostima u istraživanju PISA 2022 manje zadovoljni svojim životom od onih učenika koji postižu slabije rezultate.
Sve u svemu, recentno PISA istraživanje pružilo je značajne uvide u dobrobit hrvatskih učenika i njihovu povezanost s različitim faktorima. Rezultati ukazuju na relativno visoku dobrobit učenika u Hrvatskoj, ali i na važnost razmatranja psiholoških i subjektivnih faktora kao što su fleksibilni mentalni sklop i zadovoljstvo životom u kontekstu obrazovnih politika i praksi.
U nastavku možete pogledati cijelo istraživanje. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
