Prema Nacionalnom programu reformi stručno osposobljavanje će se ograničiti
Prema novousvojenom Nacionalnom programu reformi predviđa se uvođenje nove ciljane skupine za reformnu mjeru Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Prema Programu, u tu bi mjeru u većoj mjeri trebale biti uključene mlade osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom.
Izvor: Srednja.hr
Rezultati vanjske evaulacije ukazali su na potrebu za promjenom mjera za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Osim što je u proteklih nekoliko godina došlo do supstitucije redovitih radnih mjesta i zapošljavanja osobito u javnom sektoru, došlo je i do značajnog povećanja korisnika mjera za stručno osposobljavanje koji u neznatnoj mjeri uključuju i mlade, nezaposlene ljude sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. Iz HZZ-a tvrde da mjeri stručnog osposobljavanja već duže vrijeme mogu pristupiti mladi sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Mreža mladih Hrvatske oštro kritizira ovakvo, privemeno zapošljavanje mladih ljudi.
Stručno osposobljavanje je štetna mjera za sve mlade ljude
Kako stoji u Nacionalnom programu reformi, dostupnost ovih mjera treba ograničiti državnom i javnom sektoru. Također, treba pridati pozornost mladim ljudima sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem obzirom na to da se do sad za stručno osposobljavanje davala prednost osobama sa završenim visokoškolskim obrazovanjem.
Mjera stručnog osposobljavanja nedovoljno je dostupna osobama koje su završile srednju školu i time se onemogućuje pristup mjerama osobama slabijeg obrazovnog statusa što u konačnici utječe na stvaranje nejednakih uvjeta za pristup tržištu rada.
I dok Vlada najavljuje uvođenje nove ciljane skupine za mjere stručnog osposobljavanja, iz Mreže mladih Hrvatske već godinama upozoravaju da je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa štetna mjera. Iako se slažu s činjenicom da je do sad preveliki fokus bio na visokoobrazovanim pojedincima, dodaju kako nije dovoljno dodavati ciljane grupe kako bi mjera počela funkcionirati.
– Problem kod stručnog osposobljavanja, ali i ostalih mjera je što je populacija potencijalnih korisnika tolika da se ne može govoriti o kvalitetnom ciljanju. Ponuđena je više manje svima i logično je da je u najvećoj mjeri onda koriste visokoobrazovani. Ako bi ograničili korištenje ove mjere u državom i javnom sektoru to bi bio dobar potez jer se pokazuje da su upravo tamo najlošiji rezultati provedbe, istaknuo je Marin Živković iz MMH-a, dodavši kako ovaj tip mjera ne prati adekvatno ishode učenja te rijetko završi zapošljavanjem mladih ljudi što definitivno ide na štetu mladima sa završenom srednjom školom.
Živković naglašava da stručno osposobljavanje dijelom substituira i radna mjesta s ugovorom o radu te kaže kako se upravo oni u MMH-u zalažu da se mjere osposobljavanja događaju za vrijeme, a ne nakon procesa obrazovanja.
– Istraživanja pokazuju da je današnja generacija mladih zapravo najobrazovanija i to što je značajan broj mladih ljudi nezaposlen nije nikako krivnja mladih ljudi. Pogrešan je pristup da vidimo toliko nezaposlenih mladih i kažemo da ih sve treba dodatno osposobiti. Takav pristup dovodi do toga da imamo primjer stručnog osposobljavanja za sviranje u orkestru za osobu koja je završila glazbenu akademiju, dodaje Živković.
Izvor: MMH
Stručno osposobljavanje se iskorištava kao mjera prije stručnog ili majstorskog ispita
Kada govorimo o strukovnim školama, stručno osposobljavanje već je duže vrijeme zamišljeno kao mjera pomoću koje se mladi dodatno osposobljavaju ne bi li tako dobili mogućnost polaganja majstorskog ispita.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu kako se u stručno osposobljavanje mogu uključiti nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu, ali i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnim propisima.
Također, SOR-u prema članku 59. Zakona o radu mogu već duže vrijeme pristupiti srednje škole u četverogodišnjem trajanju zvanja kojima je zakonom ili drugim zakonskim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja stručni ispit ili radno iskustvo.
– SOR nije zakonski uvjet za polaganje stručnog ispita, ali u sve više struka se događa da on zamjenjuje klasične modele pripravništva i naukovanja koji su se dosada koristili, zaključio je Živković te dodao da je ovakav vid osposobljavanja dosta, ako ne i najviše zastupljen u zdravstvenim i frizerskim zanimanjima. Prema posljednjim podacima, zaključno sa zadnjim danom prosinca 2015. godine u Hrvatskoj je ukupno 18.307 korisnika mjera stručnog osposobljavanja.
