Prema PISA istraživanju, hrvatski učenici su ispodprosječno kreativni: Učitelji imaju važnu ulogu
PISA istraživanje je 2022. godine u Hrvatskoj, propitivalo je i koliko naši učenici kreativno razmišljaju. Prosjek 64 analizirane zemlje je 33 bodova, a Hrvatska je na 26 mjestu ispod prosjeka sa svojih 30 bodova. U Hrvatskoj je 71 posto učenika naveo da ih ispunjava kreativni rad.
OŠ Rapska. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Ako pitate učenike u Hrvatskoj, njih 71 posto će vam reći da ih ispunjava kreativni rad, a njih 21 posto će priznati da im je teško upotrijebiti maštu. Upravo se to da zaključiti iz podataka PISA istraživanja iz 2022. godine. Točnije, njegovog djela koji je propitivao kreativno mišljenje učenika.
Gorko-slatki rezultati: Ispod prosjeka smo, ali barem 26. od preko 60 država
Za potrebe istraživanja, PISA je kreativno mišljenje definirala kao ‘sposobnost produktivnoga stvaranja, vrednovanja i poboljšanja ideja koja može dovesti do originalnih i učinkovitih rješenja, stvaranja novoga znanja i upečatljivih ekspresija mašte’. Među 15-godišnjacima, ispitivala su se tri kognitivna procesa: stvaranje različitih ideja, stvaranje kreativnih ideja te vrednovanje i poboljšanje ideja. Ove sposobnosti, učenici su u istraživanju iskazivali kroz svoje pismeno i vizualno izražavanje no i kroz prizmu rješavanja društvenih problema te rješavanja znanstvenog problema.
Sve skupa, uspješnost učenika se mjerila na skali od 60 bodova. Prosjek ispitivanih 64 država iznosio je 33 boda. Stoga, iako je Hrvatska na 26. od 64 mjesta, sa svojih 30 bodova svejedno je ispod prosjeka. Po broju bodova, izjednačeni smo s Islandom i Slovenijom. Od ostatka susjedstva, Mađarska je za nas mrvicu bolja s 31 bodom, a Srbija mrvicu gora sa svojih 29 bodova. Na prvom mjestu je Singapur s 41 bodom, a na zadnjem mjestu je Albanija sa svega 13 bodova.
Kao što smo ranije pisali, PISA 2022. istraživanje, provedeno je u sklopu Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) po osmi put. Zajedno s Hrvatskom, u istraživanju su sudjelovali učenici iz 81 države diljem svijeta. No u djelu o kreativnom mišljenju, kao što smo naglasili, sudjelovale su 64 zemlje, a po prvi put i Hrvatska. Rezultati za domaće školstvo, dobiveni su ispitivanjem 6.135 učenika iz 178 srednjih i dvije osnovne škole.
Akademski otporni učenici: Hrvatska prkosi navodu da su bogatiji ljudi kreativniji
Pri predstavljanju rezultata, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), Vinko Filipović, istaknuo je da je PISA istraživanje u svim zemljama pokazalo da sposobnost kreativnog mišljenja ovisi o socioekonomskom statusu. Ukratko, ako učenik dolazi iz bogatije obitelji, bit će uspješniji u kreativnom razmišljanju. No, kod Hrvatske, to nije slučaj.
– Hrvatska bilježi iznadprosječni udio ‘akademski otpornih’. Dakle učenika koji su prema socioekonomskom stanju među 25 posto najslabijih a prema postignuću u kreativnom mišljenju, među 25 posto najboljih učenika. To je dosta ohrabrujuće, istaknuo je Filipović navodeći da hrvatski učenici mogu biti dosta uspješni u kreativnom razmišljanju, unatoč svom nepovoljnom socioekonomskom statusu.
Prevrtljivost digitalnih alata: U školi potiču kreativnost, u slobodno vrijeme baš i ne
Tijekom istraživanja, 61 posto učenika je navelo da im nastavnici daju dovoljno vremena da dođu do kreativnih rješenja. Na razini OECD-a, istu je izjavu dalo 63 posto učenika. Upravo učenici koji su izjavili da njihovi nastavnici cijene učeničku kreativnost, istaknuli su u PISA istraživanju, često i postižu bolji rezultat u ispitu kreativnog mišljenja.
U sklopu istraživanja, ravnatelji u Hrvatskoj tvrde da jednom ili više puta mjesečno učenicima nude različite oblike dodatnih aktivnosti. Tako je 18 posto ravnatelja reklo da u školi nudi umjetničke aktivnosti, njih 16 posto da nude dramske aktivnosti, a devet posto i aktivnosti kreativnog pisanja. No, najviše škola, njih 41 posto prema iskazu ravnatelja, nudi i aktivnosti računalnoga programiranja. Prema izjavama učenika, njih 38 posto je izjavilo da se bavi računalnim programiranjem u školi. Također, 18 posto učenika je navelo da sudjeluje u umjetničkim aktivnostima. Uz to, neki učenici su naveli da sudjeluju i u dramskim aktivnostima (10 posto) te kreativnom pisanju (9 posto). PISA istraživanje je istaknulo i jednu zanimljivost oko digitalnih alata.
– U Hrvatskoj se digitalnim alatima za učenje barem sat vremena dnevno u školi koristi 51 posto učenika, a izvan škole 60 posto učenika (prosjek OECD-a: 55 posto i 50 posto). Općenito, uporaba digitalnih alata u školi pozitivno je povezana s postignućem učenika u kreativnomu mišljenju. Međutim, uporaba digitalnih alata u slobodno vrijeme nije jednako povezana s postignućem u kreativnomu mišljenju. U Hrvatskoj 36 posto učenika tijekom boravka u školi provede jedan sat ili više dnevno u digitalnim aktivnostima (prosjek OECD-a: 35 posto). Na razini prosjeka zemalja OECD-a, takva je uporaba digitalnih alata negativno povezana s postignućem učenika u kreativnomu mišljenju. Međutim, uporaba digitalnih alata u slobodno vrijeme, sat vremena ili više dnevno izvan škole, primjerice tijekom vikenda, Hrvatskoj nije povezana s postignućem. Iako na razini zemalja OECD-a postoji pozitivna povezanost. Takvih je učenika u Hrvatskoj 81 posto, a u zemljama OECD-a u prosjeku 80 posto, stoji u nalazima PISA istraživanja 2022. godine za dio o kreativnom mišljenju.
