Premijer predstavio velike izmjene zakona nakon što su studentice progovorile o seksualnom nasilju na faksevima
Premijer Andrej Plenković najavio je velike izmjene kaznenog zakona. Odnose se na sankcioniranje seksualnog uznemiravanja, zlostavljanja kao i obiteljskog nasilja.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH Screenshot: Facebook, Nova TV
Na sastanku s udrugama premijer Andrej Plenković iznio je neke od glavnih točki reforme Kaznenog zakona, a koje se uglavnom odnose na zločine iz domene seksualnog i obiteljskog nasilja.
Velike izmjene kaznenog zakona
Jedna od glavnih vijesti koje je parlamentarna oporba već predlagala, ali je u tom trenutku bila odbijena, odnosi se na spolno uznemiravanje. Kazneno djelo spolnog uznemiravanja progonit će se, nakon donošenja zakonskih izmjena, po službenoj dužnosti. To znači da više neće biti potrebno da žrtva samoinicijativno prijavi takav zločin, odnosno preda podnesak, već će država to procesuirati čim dobije saznanja o možebitnom zločinu.
Kako je najavio premijer, zakonskom reformom uvest će se sankcioniranje novog kaznenog djela tzv. ‘osvetničke pornografije’, o čemu je udruga B.a.B.e. nedavno pokrenula i peticiju. Osnažit će se postojeće sigurnosne mjere, a to se posebno odnosi na snažniju zaštitu djece i ranjivih skupina, rekao je premijer, “uključujući propisivanje nezastarjevanja kaznenog progona za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta”. To u vladi, naglasio je, smatraju da je ogroman iskorak, a rezultat je “niza razgovora i dijaloga koje smo vodili”.
Vlada će, dodao je, pristupiti i izradi posebnog strateškog dokumenta za suzbijanje seksualnog nasilja. U tijeku je imenovanje radne skupine, a nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja bit će donesen početkom iduće godine.
Seksualno zlostavljanje na faksu
Ova je vijest posebno bitna za studentice i studente, odnosno zaposlenice i zaposlenika na domaćim visokim učilištima. Upravo su priče, uglavnom studentica, ispričane u sklopu domaćeg #MeToo pokreta o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju na faksevima u prvoj polovini ove godine ilustrirale koliko je katastrofalno loše stanje u našoj akademskoj zajednici.
O tome posebno slikovito govore neki primjeri. Jedan od njih je umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta kojega je više bivših studentica optužilo za navodno seksualno uznemiravanje. S jednom takvom optužbom napismeno je upoznat i zagrebački rektor Damir Boras. No, to ga nije spriječilo da umirovljenog profesora prvo predloži, a zatim nakon podrške senatora, i nagradi počasnom titulom professor emeritus. Drugi takav primjer dolazi s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu gdje je profesor, koji tamo prema zadnjim informacijama još uvijek radi, navodno seksualno uznemiravao više studentica, ponekad i pred čitavim auditorijem njihovih kolegica i kolega.
Koliko je taj sustav u našoj akademskoj zajednici loš pokazuje i primjer s Građevinskog fakulteta. Tamo je profesorica prije 13 godina tadašnjeg dekana upoznala sa svjedočanstvima triju studentica koje su tvrdile da ih je profesor seksualno uznemiravao. Proces je pokrenut, ali se nije baš daleko došlo. Koliko daleko najbolje govori činjenica da spomenuti profesor još uvijek radi na zagrebačkog Građevini i predaje studentima. Bajno stanje nije ni na Akademiji dramskih umjetnosti, gdje protiv čak osam profesora koji su još uvijek u radnom odnosu na Akademiji postoje optužbe da su seksualno uznemiravali.
