Preminuo počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu: Bio je veliki borac protiv smrtne kazne
Sveučilište u Zagrebu izvijestilo je da je preminuo ugledni pravnik, znanstvenik i političar Robert Badinter, inače počasni doktor zagrebačkog sveučilišta. Sa Sveučilišta su istaknuli njegov doprinos međunarodnom priznanju neovisnosti Hrvatske, a Badinter je bio poznat i po svojoj borbi protiv smrtne kazne.
Robert Badinter | foto: Srednja.hr; screenshot: YouTube,
Ina Culture
U 96. godini života umro je Robert Badinter, francuski pravnik, znanstvenik i političar, priopćilo je Sveučilište u Zagrebu.
Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je 2003. počasni doktorat
Badinter je, naime, bio počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
– Počasni doktorat Robertu Badinteru Sveučilište u Zagrebu je dodijelilo u travnju 2003. godine za njegov izniman doprinos na polju kaznenoga prava, ustavnoga prava, međunarodnoga prava i međunarodnih odnosa te posebice stoga što je, predsjedavajući Arbitražnim povjerenstvom Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji, pridonio međunarodnom priznanju neovisnosti Republike Hrvatske, navode sa Sveučilišta u Zagrebu.
Ističu i kako je Badinter, inače i senator Francuske skupštine te sveučilišni profesor, bio veliki borac protiv smrtne kazne.
– Nakon diploma stečenih na Filozofskom (1947.) i Pravnom fakultetu (1948.) Sveučilišta Sorbona, magistrirao je na Sveučilištu Columbia u New Yorku (1949.). Doktorirao je u području pravnih znanosti. Na Sveučilištu Sorbona aktivno je djelovao u razdoblju 1974. – 1994. te je postao profesor emeritus. Bio je ministar pravosuđa do sredine 80-ih, a obavljajući tu dužnost istaknuo se ukidanjem smrtne kazne, vojnih sudova u doba mira, poboljšanjem prava žrtava u kaznenom pravosuđu i uvođenjem rada za opće dobro na slobodi kao zamjene za kaznu zatvora. Od 1986. do 1995. bio je predsjednik Ustavnoga suda, a od 1995. član Senata Francuske Republike, stoji u njegovoj biografiji.
‘Preklinjali smo političare država bivše Jugoslavije da prestanu pribjegavati sili’
Na samom kraju osamdesetih Badinter se uključio u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Od ljeta 1991. bio je predsjednik tzv. Badinterove Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji. Ta je komisija u dvogodišnjem razdoblju ‘donijela 15 pravnih mišljenja o nositelju prava na samoodređenje naroda, raspadu i sukcesiji država, načelima i kriterijima za postupak oblikovanja i priznanja novih država, zabrani uporabe sile u definiranju međunarodnih granica, poštivanju manjinskih prava i dr.’
– Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i njenom ulasku u Ujedinjene narode, navode sa Sveučilišta u Zagrebu.
Podsjećaju i da je Badinter prilikom primanja počasnog doktorata zahvalio je Senatu Sveučilišta u Zagrebu i izjavio da je odluka Arbitražne komisije bila izraz međunarodnog prava te da se autori nisu vodili političkim razmatranjima ili nacionalnim interesom.
– Ona u meni ostavlja stanovitu melankoliju jer, u to bolno razdoblje za vašu zemlju i regiju, svjedoči o neuspjehu mira. Mi pravnici ne možemo zamisliti drugu vrstu sučeljavanja od onoga na temelju argumenata – sukobi se moraju riješiti mirnim putem. Preklinjali smo političare država bivše Jugoslavije da prestanu pribjegavati sili, rekao je Badinter.
Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je izabran 2014. godine. Sa Sveučilišta u Zagrebu izrazili su sućut obitelji i prijateljima preminuloga.
