– Odlazak u vječnost našega profesora i učitelja akademika Katičića sve nas je u Institutu silno ražalostio jer smo svjesni nenadoknadiva gubitka istinske znanstveničke i ljudske veličine. S druge strane ponosni smo što smo imali privilegij napijati se izravno iz njegova neizmjerno duboka i nepresušna izvora znanja. Profesora Katičića, neprijeporno jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca, pamtit ćemo osobito po njegovu vedru i optimističnu pogledu u budućnost hrvatskoga jezika. Za nju je uvijek govorio da ovisi isključivo o njegovim govornicima, koji će zapravo odrediti kakav će taj jezik biti, implicitno poručujući svima onima koji se bave hrvatskim jezikom da se s poštovanjem i razumijevanjem odnose spram govornika hrvatskoga jezika jer hrvatski jezik – to su njegovi govornici, izjavio je Jozić.
Preminuo utjecajni jezikoslovac i dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
U 90. godini života, preminuo je akademik Radoslav Katičić, jedan od osnivača Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na ovom je fakultetu diplomirao klasičnu filologiju 1954., a doktorirao je 1959. tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije. No, već od 1958., asistent je na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu, na kojemu je u narednih 19 godina ostavio dubok trag.
Radoslav Katičić / Screenshot: HTV
– Od 1958. otkako dolazi na Fakultet pa sve do 1977. kada se seli u Beč ostavlja snažan pečat na Fakultetu kao pročelnik istog Odsjeka koji studije lingvistike i indologije organizira u skladu sa suvremenim jezikoslovnim i indološkim strujanjima, u svojoj spomenici na Facebooku navode s Filozofskog fakulteta.
Tome dodaju i da je Katičić jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.
Već je spomenuto da je davno otišao u Beč, a da je u više zemalja ostavio dubok trag, svjedoči podatak da je bio član HAZU-a, ali i Austrijske akademije znanosti, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije te Academiae Europae.
Objavio je brojne studije, ali i niz knjiga kao što su Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967), Jezikoslovni ogledi (1971), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992), Litterarum studia (1998), Na kroatističkim raskrižjima (1999). Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj Stara indijska književnost (1973), te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008; Zeleni lug, 2010; Gazdarica na vratima, 2011; Vilinska vrata, 2014). Od 1998. profesor je emeritus Sveučilišta u Beču.
Povodom smrti akademika Katičića oglasio se i ravnatelj Instituta za hrvatsku jezik i jezikoslovlje, poručivši između ostaloga da je ovo nenadoknadiv gubitak s ljudske i znanstvene strane.
