Priča o HDZ-ovcu Baći koji je, izgleda, nezakonito upisao ratnu školu je nadrealna: Evo je u 4 točke
Ante Bačić Baćo državni je dužnosnik, a ne službenik. No, to ga nije spriječilo da upiše ratnu školu Ban Josip Jelačić i postane tema svih nacionalnih medija. Ta priča je, kako obično to biva s politikom i HDZ-om, dosta nadrealna, pa smo ju za lakše razumijevanje saželi u četiri glavne točke.
Istraživački novinari 24sata posljednjih tjedana ne prestaju pisati o jednom istaknutom HDZ-ovcu i njegovom upisu u ratnu školu Ban Josip Jelačić na Hrvatskom vojnom učilištu. Njegovo ime je Ante Bačić Baćo, a priča je, kako to obično biva kad su stranačke klike u pitanju, dosta zanimljiva. Ovo su četiri ključne stvari koje o tome trebate znati.
Školu upisao, izgleda, protuzakonito
Kako je prvo pisao portal 24sata, Ante Bačić Baćo nedavno je primljen u novi naraštaj polaznike ratne škole Ban Josip Jelačić. Škola je to pri Hrvatskom vojnom učilištu koja interno, na preporuku, sve po Zakonu o službi u oružanim snagama, upisuje vojna lica, ali i civilne državne službenike koji imaju deset godina iskustva u državnoj službi. Namijenjena je budućim strateškim vođama.
Baćo je tamo došao, kako je rekao, na preporuku predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, kao saborski zastupnik; zastupnikom postaje, podsjetimo, u zadnja dva saziva Sabora, i to oba puta kao zamjena. Tu nastaje problem. Kako podcrtava novinar 24sata, saborski zastupnici nisu državni službenici, oni su – državni dužnosnici. Službenici su, kad pričamo o civilima, primjerice načelnici u MUP-u, čelnici u vatrogastvu. Po tome ispada da je Baćo u ratnu školu upisan protuzakonito.
Tomu u prilog za 24sata govori nekoliko sugovornika, među ostalima i Franko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za obranu čiji je Baćo član. Saborski zastupnici kao dužnosnici su izabrani na mandat od četiri godine, pojašnjava, pa nije jasno zašto bi država imala ikakvog interesa školovati zastupnike. Štoviše, dodamo li k tome da neki zastupnici ‘odrade’ jedan mandat u Saboru i više se ne bave politikom, državnom službom niti ičim relativno sličnim, jasno je zašto zakon propisuje da se u ratnu školu Ban Josip Jelačić mogu upisati službenici, ali ne, barem izrijekom, i dužnosnici.
Školarinu mu plaća država
Kada kažemo da država školuje polaznike ratne škole Ban Josip Jelačić, mislimo to i financijski. Ministarstvo obrane, pod čijim se okriljem nalazi ta škola, za 15 polaznika koliko ih maksimalno upisuje osigurava sredstva za školarinu; u Baćinom naraštaju ih je, napomenimo, devetero. To znači da država, koja iz javnih sredstava Baći daje plaću saborskog zastupnika, istovremeno tom istom Baći plaća i školarinu na studiju koji, vrlo izvjesno, zakonski i nije smio upisati.
Hvalio se Baćo i ispričnicom za predavanja jer on, za razliku od službenika koji u punoj satnici pohađaju ratnu školu, neće biti oslobođen svojeg posla. Morat će nekada biti u Saboru pa neće moći ići na sva predavanja. Nakon pritiska javnosti, to je iskoristio i kao motiv pokajanja; kako prenosi Telegram, brigadiru Miji Kožiću koji vodi spomenutu školu poslao je dopis u kojem sebe naziva ‘dužnosnikom koji nije oslobođen službe’ pa onda skrušeno predlaže da ipak sam podmiri troškove školarine. Sve to, pojašnjava, u cilju ‘transparentnosti i fiskalne odgovornosti’.
Predsjednik prijeti da će ga izbaciti
Ministar obrane Mario Banožić stoji uz svog stranačkog kolegu, dok predsjednik države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Zoran Milanović, očekivano, nije blagonaklon Baći. On slučaj tretira kao kriminal i, kako prenose 24sata, najavljuje da će ga prijaviti i zabraniti mu ulazak u prostorije Hrvatske vojske. To će učiniti, kazao je, ‘ako se ne povuku’. Milanović je također istaknuo dihotomiju između dužnosnika i službenika pa ponovio da je Baćo protuzakonito upisan u ratnu školu Ban Josip Jelačić.
Nekad je bio studentski predstavnik
Prije značajnijeg političkog uzleta koji ovih dana doživljava svoj vrhunac, Ante Bačić Baćo je, već prema stranačkoj tradiciji, bio čelnik mladeži te je obavljao nekoliko važnih funkcija u HDZ-u; od županijskih vijeća pa do asistenture europarlamentarcima. No, ono što nije svima poznato je da je Baćo svoju političku karijeru, kao i mnogi prije te poslije njega, započeo u studentskom predstavništvu – bio je predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.
To široj javnosti možda ne znači previše, no svim upućenijim ljubiteljima akademskih trilera u Hrvatskoj, jasno je što znači biti glavni studentski predstavnik. Kako su u više navrata, što studenti, što stručnjaci komentirali u serijalima za srednja.hr, studentska predstavništva imaju problem s legitimitetom jer, osim što ih bira izrazito nizak postotak studenata, svega 10 do 15 posto izlaznosti, obično se radi o ekspoziturama stranačke mladeži negoli studentima zabrinutima za standard i prava svojih kolega.