Pretraga

Prihvatili samo 4 komentara struke na kurikul kojim se uvodi devetogodišnja škola: Obratit ćemo se EU institucijama

S gotovo tri mjeseca zakašnjenja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je izvješće o provedenom javnom savjetovanju oko Nacionalnog kurikula predškole. Taj dokument je važan jer se na njemu temelji najavljeno uvođenje obveznog devetogodišnjeg školovanja. Od 155 pristigla komentara, mahom osoba iz struke, prihvaćena su samo četiri. Riječ je uglavnom o onima koji se bave izmjenama rečeničnog oblika. Iz udruge odgojitelja Sidro ističu kako je Ministarstvo time pokazalo da je savjetovanje bilo samo formalnost, a ne i stvarno prikupljanje mišljenja stručnjaka. Europske institucije planiraju obavijestiti o postupcima Ministarstva obrazovanja.

prosvjed odgojitelja 2

Foto: srednja.hr

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) želi uvesti obvezno devetogodišnje obrazovanje i to povećanjem satnice obvezne predškole. Zato su u proljeće u javno savjetovanje pustili svoj prijedlog Nacionalnog kurikula predškole. Ona trenutno traje 250 sati godišnje odnosno najmanji fond sati u kojem se izvodi je 150. Prijedlogom kurikula MZOM želi broj sati obvezne predškole povećati na čak 700. Javna rasprava trajala je od 15. travnja do 15. svibnja, a mjesec dana nakon toga MZOM je trebao objaviti izvješće o provedenoj javnoj raspravi.

Od 155 komentara u javnoj raspravi prihvaćena njih tek četiri

To se u lipnju nije dogodilo – izvješće je objavljeno s tri mjeseca zakašnjenja. Od 155 pristiglih komentara samo su četiri prihvaćena, deset ih je djelomično prihvaćeno, dok ih je 139 ‘primljeno na znanje’, što se dobrim dijelom odnosi i na komentare Udruge odgojitelja Sidro. Ta udruga ranije je upozorila da je ovakav način uvođenja obvezne devetogodišnje škole neprihvatljiv, pokrenuli su i peticiju za povlačenjem ovakvog, kako su naveli, ‘manjkavog i neprimjenjivog’ kurikula.

– Opsežan tekst izvješća na 1.068 stranica .pdf dokumenta odmah je jasno dao do znanja kako je javno savjetovanje samo sebi svrha i nema funkciju razmjene mišljenja sa stručnom javnosti, već samo i jedino zadovoljavanje forme postupka javnog savjetovanja. Ministarstvo je otvoreno pokazalo kako nema ni najmanju namjeru uvažiti mišljenja brojnih stručnjaka koji su se uključili u javno savjetovanje, navode iz Sidra.

Upozoravaju da su prihvaćeni komentari kozmetičke naravi; neki od njih odnose se samo na izmjene rečeničnih oblika. Primjer je rečenica ‘dijete razlikuje neprovjerene, netočne, nepouzdane informacije dostupne u medijima i na internetu…’ u formu ‘dijete prepoznaje potencijalne opasnosti na internetu…’.  Osvrnuli su se i na spomenuti primjer prihvaćenog komentara vezanog uz nepouzdane informacije u medijima i na internetu. Sve relevantne domaće i europske institucije navode da medijsko opismenjavanje mora biti prilagođeno dobi djeteta. A ovo kakvo kurikulom predlaže MZOM, navode, to uopće nije.

– Umjesto ovakvih izmjena neprimjerenih dobi djeteta u programu predškole, važnije bi bilo osvijestiti problem pretjeranog i neprimjerenog izlaganja djece medijima, uzročno posljedičnu vezu koja nastaje i odražava se na cjelokupan razvoj djeteta. Možda bismo tada razumjeli veliko povećanje broja odgođenog polaska djece u školu o kojem danas pišu svi mediji, a o čemu govori javno i sam Ministar Fuchs. Možda bismo razumijevanjem ove zabrinjavajuće pojave i njenih uzroka mogli utjecati na njeno smanjenje. Ipak, Ministar i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne promišljaju u tom smjeru, već traže da od petogodišnjaka očekujemo prepoznavanje potencijalnih opasnosti na internetu. Dok istovremeno ističu kako je boravak na raznim zaslonima, izloženost raznim medijskim sadržajima, upravo razlog za slabiji razvoj komunikacijskih vještina, motoričkih sposobnosti, kognitivnih sposobnosti… Uistinu je nevjerojatna takva kontradiktornost. Napominjemo, primjer očekivanja kod razvoja digitalnih kompetencija koji smo naveli, samo je jedan od mnogih sličnih primjera u prijedlogu Ministarstva, navode iz Udruge Sidro.

Izdvojeni članak

Hrvatska uvodi obveznu devetogodišnju školu, struka se buni: ‘Ovo nije način na koji se to čini’

Sidro: Ne znamo kako su birani članovi stručne radne skupine

Budući da iz ministarstva ističu stručnost osoba koje sačinjavaju radnu skupinu koja je radila na kurikulu, osvrnuli su se i na sastav te skupine. Podsjećaju da ona broji 18 članova, od čega tri odgojitelja, jedan pedagog, jedan psiholog, jedan edukacijski rehabilitator, jedan logoped, i jedan ravnatelj dječjeg vrtića.

– Ostali su članovi radne skupine bez iskustva rada s djecom ove dobi. Kriterij odabira kandidata po javnom pozivu ostaje nepoznanica, stoga nemamo saznanja što je upravo ove odgojitelje i stručne suradnike u dječjem vrtiću istaknulo u odnosu na neke druge. Jesu li odabrani kandidati istaknuti dionici u sustavu RPOO, imaju li neka značajna postignuća, iskustva, znanstveni rad kao temelj za kvalitetu onog što se od njih očekuje? Što ih kvalificira za ovako važan i zahtjevan rad? Ili se od njih jednostavno očekuje da pronađu način opravdati takozvanu reformu Ministra Fuchsa i osigurati da se bar na papiru prikaže kako i Republika Hrvatska ipak ima devet godina osnovne škole? Čak i ako ta škola u stvarnosti uopće ne postoji, navode iz Sidra pitajući se i koliko su uopće pojedinci u toj radnoj skupini uistinu imali prilike biti saslušani.

Razočarani brojem prihvaćenih komentara i činjenicom da je najveći broj njih samo ‘primljen na znanje’, kažu, jesu. Ali nije im to bilo neočekivano.

– Razumijemo da Republika Hrvatska mora provesti reformu osnovnog školstva, slažemo se s time u potpunosti. No ovo što se nastoji učiniti, nije reforma, već njeno puko prikazivanje na papiru, navode iz Sidra.

Spomenuta peticija koju su pokrenuli kada je prijedlog kurikula ugledao svjetlo dana prikupila je 2.927 potpisa, kako kažu, uglavnom stručnjaka iz područja ranog predškolskog odgoja i obrazovanja. Kažu, oni su svojim potpisom potvrdili stavove ‘neformalne radne skupine udruge Sidro’.

– Je li 2.927 stručnjaka koji su peticijom podržali ovu argumentaciju premalo da bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja zastalo, promislilo i uvažilo mišljenje struke? Je li 18 osoba koje je Ministarstvo odabralo kao svoje stručnjake, više i važnije nego dvadesetak istaknutih stručnjaka iz cijele Hrvatske koji su se okupili i pripremili čvrstu argumentaciju zahtjeva naše neformalne skupine? Je li čak 139 odbijenih komentara pisanih i argumentiranih od stručne javnosti zaista neutemeljeno? Čini se kako Ministarstvo nije tražilo ni željelo argumentaciju. Odluka je donesena i, kako i sam Ministar javno ističe, od nje ne odustaju. Zašto tako uporno srljati u nešto što nije niti ispravno niti provedivo, valja pitati na adresi Ministra i Ministarstva, navode iz Sidra.

Izdvojeni članak
osijek i pula

Prekvalifikacije učitelja u odgojitelje žurno se pripremaju: ‘Zamolila sam dekane da vode računa o struci’

Trenutno nedostaje oko 5.000 odgojitelja

Spremni su, kao i svi uključeni stručnjaci, na reakciju koja će odjeknuti dovoljno daleko, međutim, za sada ne otkrivaju o čemu je točno riječ.

– Ministar može biti siguran da odgojitelji u vrtićima diljem Hrvatske više nemaju ni strpljenja ni razumijevanja za ovakve postupke Ministarstva, koji jasno govore o ignoriranju i zanemarivanju struke. Posla u sustavu RPOO ima jako puno, umjesto donošenja ovakvih akata, važnije bi bilo pozabaviti se nedostatkom stručnih kadrova, problemom zapošljavanja nestručnih zamjena bez pedagoškog obrazovanja, problemom zapošljavanja stranih radnika na poslove odgojitelja, i drugim nezakonitostima koje se mogu pronaći u baš svakom vrtiću, navode iz Udruge.

U uvodu predloženog kurikula navedeno je da će on biti u primjeni od 2025./2026., no ministar Fuchs je rekao da će do toga doći kada se za to stvore uvjeti. Naše sugovornike pitamo i vjeruju li u to da će se sve realizirati u spomenutoj pedagoškoj godini. Predškola je u Hrvatskoj obvezna već 11 godina, međutim, iz Sidra navode da se iz Fuchsovih izjava – ne vidi da to zna.

– Predškola je obvezna od 2013. godine, a ozbiljan i međunarodno hvaljen dokument Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, u čijem se sastavu nalazi i poglavlje kurikuluma predškole, na snazi je od prosinca 2014. Deset godina kasnije, Ministar Fuchs daje rješenje za sve probleme – uvest će se obvezna predškola s ozbiljnim strukturiranim programom. Vjeruje li više itko riječima trenutnog ministra? No da ovo ne bude samo kritika ministru, neka bude kritika i svima onima koji su dopustili da prva stepenica formalnog obrazovanja, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, vrtići u Hrvatskoj i profesija odgojitelja budu toliko snažno zanemareni da u ovom trenutku nedostaje više od 5.000 odgojitelja. Onima koji su dopustili da nam najmanje 30 posto djece u dobi od 3 do 7 godina, uopće nema pristup prvoj stepenici obrazovanja. Onima koji su dopustili da nam Državni pedagoški standard bude mrtvo slovo na papiru već 16 godina! Svima onima koji štednjom, lošim uvjetima rada, nezapošljavanjem ili nezakonitim zapošljavanjem, nezakonitim vrednovanjem rada odgojitelja – svakodnevno dovode do odljeva stručnjaka, koje bez imalo grižnje savjesti zamjenjuju nestručnim zamjenama, navode iz Sidra.

Izdvojeni članak
dijete bojanje crtanje tempere vodene boje

Struka odgajatelja žustro o prekvalifikacijama: ‘Ovime se rješava pitanje viška učitelja’

Zbog javnog savjetovanja obratit će se EU institucijama

Nisu, dodaju uvjereni da će za svu djecu u Hrvatskoj biti uskoro osigurano mjesto u vrtiću, a to je, priznao je i Fuchs, jedan od ključnih preduvjeta za uvođenje obvezne predškole od 700 sati.

– Nismo sigurni da će se to uopće dogoditi, obzirom na uvjete življenja i rada kakve u vrtićima imamo, a na čijem poboljšanju ovo Ministarstvo ne radi. I moramo se složiti, ovo je jedna od rijetkih situacija kada je Ministar Fuchs u pravu. Ovakav kurikulum je neostvariv, neprovediv, neodrživ. Nema ga tko provoditi, niti gdje. Šteta je samo što Ministar i Ministarstvo ne razumiju koliko je štetan za djecu s kojom radimo, navode iz Sidra.

Za kraj se pitaju i čemu javno savjetovanje, ako ono postaje farsa, budući da je postotak uvaženih komentara u mnogim javnim savjetovanjima iznimno nizak. Zbog toga se planiraju obratiti europskim institucijama.

– Spremni smo problematizirati ovo pitanje na adresama Unije, istražiti kako se javno savjetovanje provodi u drugim demokratskim zemljama, i po potrebi reagirati prema tijelima koja imaju interes u ovim pitanjima. U kontaktu smo sa savjetnikom Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, Matthieu Birkerom, suradnicom za informiranje pri uredu EU Ombudsmana, Amandine Le Bellec, Walderud Hellerom iz Fundamental right agency – FRA, članovima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te pojedinim članovima EU parlamenta poput direktora Civil Society Development Foundation (FDSC), koje ćemo upoznati s našim sumnjama i brigom o načinu i svrsishodnosti provođenja instrumenta javnog savjetovanja u Republici Hrvatskoj, poručuju za kraj iz udruge Sidro.