Prljava lova: Novac krije 26 tisuća bakterija opasnih po zdravlje, a rijetki o tome nešto znaju
Samo jedan od pet ispitanika pere ruke nakon doticanja novca, pokazalo je istraživanje MasterCarda, mada velika većina ljudi vjeruje kako je korištenje novčanica i kovanica vrlo nehigijensko. Novčanice se smatraju prljavijim i od rukohvata u javnom prijevozu ili zajedničke hrane poput kikirikija u kafiću. Ipak opsežna studija provedena na preko devet tisuća ispitanika u 12 europskih zemalja potvrđuje da će ljudi češće prati ruke nakon diranja životinja ili vožnje u javnom prijevozu, nego li nakon korištenja novca. Evo i nekih karakteristika pojedinih zemalja Europe, glede ovog pitanja.
Mada svjesni prljavštine te potencijalnih zaraza koje novčanice mogu izazvati, samo jedan od pet ispitanika pere ruke nakon korištenja novca. Pokazalo je to opsežno istraživanje MasterCarda koje je obuhvatilo devet tisuća sudionika u 12 europskih zemalja, među njima i Hrvatskoj.
Čak 26 tisuća potencijalno opasnih bakterija na novčanicama
Inicijalno istraživanje, koje su prošle godine proveli MasterCard i Oxford pokazalo je da prosječna europska novčanica na sebi nosi 26 tisuća bakterija, koje mogu predstavljati opasnost za zdravlje.
No, svijest o tome da su kovanice i papirnati novac prljavi, nije ni sporna među građanima našeg kontinenta. Tako tri četvrtine Europljana ispitanih u ovoj novoj studiji se složilo da treba biti oprezan prilikom korištenja novca, zbog nametnika na njima.
Ipak sporna je okolnost, koju studija također pokazuje, da ćemo ipak češće prati ruke nakon kojih drugih aktivnosti poput diranja životinja (46 posto) ili korištenja javnog prijevoza (36 posto).
Dakle postoji veliki jaz između svijesti o prljavosti novca i pranja ruku nakon njegova korištenja.
Mađari i Francuzi najnemarniji u kontekstu higijene
Kada je riječ o svijesti o prljavosti novca i pranja, kod Mađara i Francuza je najveći rascjep. Najviše ispitanika u ovim zemljama vjeruje da su novčanice i kovanice prljave, a najmanje ih pere ruke poslije njihove uporabe.
Osim loših higijenskih navika, dio odgovornosti leži i u psihi.
– Novac u obliku novčanica i kovanica najveći je oblik vidljive ekonomske moći i individualnog uspjeha; zato je ljudima teško zadržati negativne konotacije povezane s novcem. Razlog za taj veliki jaz u istraživanju između onog što kažemo i radimo zapravo je nedostatak ‘povezanosti’. Shvaćamo da novac može sadržavati bakterije, ali ne povezujemo bolesti s korištenjem novčanica i kovanica, komentirala je psihologinja Donna Dawson.
Treba na kraju naglasiti da je svijest o prljavosti novca davno utvrđena. Tako su seljani u Engleskoj vjerovali da je novac nekako povezan s kugom pa su ga ostavljali u vodi s octom, kako bi ga dekontaminirali.
Znanstvenici su također odavna dokazali da su novčanice i kovanice nositelji mnogobrojnih opasnih mikroba i bakterija.
Ipak većina ljudi je iz praktičnih razloga nesklona usvojiti osnovne higijenske principe, kada je riječ o korištenju platnih sredstava.
