Pročitali smo izvješća pravobraniteljica: Nasilje nad djecom i seksualno uznemiravanje u porastu
Djeca sve više stradavaju u prometu, raste nasilje nad njima, pa i ono vršnjačko. Kada krene frka, mladi su prvi u firmi koji dobiju otkaz, a muku muče i sa stambenim pitanjem. Seksualno uznemiravanje, uglavnom studentica na domaćim fakultetima, obilježilo je prošlu godinu, a unatoč solidarnosti, još uvijek nismo osigurali adekvatnu infrastrukturu kako bi osobe s invaliditetom mogle normalno funkcionirati u obrazovnom sustavu. Tek su to neke od točaka iz izvješća četiriju pravobraniteljica koje smo ovih dana proučili i izvukli ono najbitnije.
Foto: Pixabay
Četiri pravobraniteljice – pučka, za djecu, za ravnopravnost spolova te osobe s invaliditetom – objavile su izvješća o svom radu u 2021. godini. Sve smo ih pročitali i donosimo ono najbitnije za djecu, mlade i obrazovanje.
Djeca stradavaju u prometu, raste nasilje, uključujući i vršnjačko
Krećemo s izvješćem dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević. Prošle je godine zaprimila najviše pritužbi za kršenje prava djece koje se odnose na obrazovanje, zatim na ostvarivanje roditeljske skrbi, a onda i vezano za nasilje te zanemarivanje djece. U obrazovnom području godinu je, opet, obilježila pandemija i nastava na daljinu. Tu su do izražaja došle socio-ekonomske razlike, gdje određen broj djece nije imao adekvatno opremu ni uvjete za praćenje nastave, a neki od njih ni pristup internetu. Pravobraniteljica smatra da je potrebna sveobuhvatna analiza koja će zabilježiti pouke iz pandemije, kako bi u budućnosti u takvim uvjetima najbolje znali zaštititi interese djece.
Izvješće pokazuje i neke zabrinjavajuće trendova vezane za stradavanje djece. Pravobraniteljica ističe da je njihovo stradavanje u prometu tijekom prošle godine u značajnom porastu, 17 djece je poginulo, 1.254 ozlijeđeno u prometnim nesrećama. Narastao je broj prijava nasilja i zanemarivanja u obitelji, raste broj djece u institucijama, ali i broj odobrenih posvajanja. Protiv života i tijela djece zabilježeno je 318 kaznenih djela, od toga dva pokušaja ubojstva i tri teška ubojstva djece mlađe od 14 godina. Zabilježeno je i pet kaznenih djela teškog ubojstva u pokušaju. Evidentirano je i 247 kaznenih djela nanošenja tjelesnih ozljeda, 47 teških tjelesnih ozljeda i jedno kazneno djelo osobito teških ozljeda.
U 2021. evidentirano je i povećanje broja maloljetnika i mlađih punoljetnika koji su počinili vršnjačko nasilje i kaznena djela na štetu maloljetnih osoba. Ukupno se radi o 298 počinitelja, dok je godinu prije bilo njih trideset manje. Muških počinitelja bilo je 264, a ženskih 34. Najveći broj kaznenih djela počinili su maloljetnici u dobi od 14 do 18 godina, njih 159, a najčešće počinjena kaznena djela su ona protiv života i tijela, ali i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Cijelo izvješće dječje pravobraniteljice možete pročitati ovdje.
Mladi su prvi koji dobiju otkaz u firmi
U izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter također nalazimo neke zanimljivosti vezane za mlade. U pandemijskom razdoblju naglašeni su problemi vezani uz mentalno zdravlje, a mladi su, stoji u izvješću, posebno osjetljiva skupina, na što su ukazale i domaća udruženja mladih. Online nastava onemogućila je socijalizaciju, a razotkrivene su i materijalne nejednakosti među djecom i mladima. Što se tiče pandemije, mladi su bili stigmatizirani, ističe pravobraniteljica u izvješću, kao skupina koja bez društvene solidarnosti neodgovorno širi zarazu onima koji su ugroženi, odnosno starijim osobama.
Mladi su u nepovoljnom položaju i na tržištu rada. Budući da su najčešće raspoređeni na poslove izvan upravljačkih struktura, u slučajevima reorganizacije ili viškova, prvi dobivaju otkaz. Prema podacima, naglašava se u izvješću, čak 9 posto mladih izgubilo je posao tijekom pandemije, dok podaci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, najveći dio s ugovorima o radu na određeno vrijeme čine mladi u dobi od 25 do 29 godine. U postotcima, čine 16,59 posto. Rad na određeno, podcrtava pučka pravobraniteljica, nosi nestabilnost i nesigurnost zaposlenja, a posebice je problematično to poslodavci zloupotrebljavaju. To mladima, navodi dalje, smanjuje šanse za planiranje budućnosti i odvajanje od roditelja.
Mladi radnici u nestalnim oblicima rada nisu zahvaćeni stambenim politikama koje uključuju i subvencioniranje stambenih kredita. Oni zbog rada na određeno ili nestalnih oblika nisu sposobni dobiti subvencije i kredite pa tako ni riješiti svoje stambeno pitanje. Generalno, pučka pravobraniteljica se osvrće i na činjenicu da je pandemija negativno utjecala i na obrazovanje mladih. Osim toga, u području visokog obrazovanja nakon analize pravobraniteljice u rujnu prošle godine došlo je do izmjene propisa za dodjelu STEM stipendija. Dodatno, pučka pravobraniteljica se bavila i sada već petogodišnjim problemom reguliranja profesije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, gdje je Ministarstvu zdravstva uputila preporuku da to što prije propisima uredi. Studenti stranci koji dolaze iz zemalja izvan EU ne ostvaruju pravo na subvencioniranu prehranu u menzama, a Zakon o strancima im omogućuje prava kao i državljanima. To je potaknulo pravobraniteljicu da Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputi preporuku za usklađivanje propisa o subvenciji prehrane sa Zakonom o strancima. Čitavo izvješće pročitajte na ovoj poveznici.
Seksualno uznemiravanje na fakultetima obilježilo prošlu godinu
Proteklu su godinu na fakultetima diljem zemlje obilježila mučna svjedočanstva sadašnjih i bivših studentica o seksualnom uznemiravanju koje su, u pravilu, doživljavale od nastavnika i zaposlenika. Inicijativa #nisamtražila zaokupila je i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić koja je pokrenula suradnju s nizom visokih učilišta i nudila im podršku. Osim fakulteta, surađivala je i s državnim, javnim i strukovnim udruženjima te im pružala stručnu pomoć, a održane su i edukacije. Pokrenuta je i inicijativa za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole što je pravobraniteljica Ljubičić podržala. Što se tiče posla i zapošljavanja, skok u broju pritužbi za spolno uznemiravanje u odnosu na godinu prije je veći od 100 posto. Pravobraniteljica je zaprimila više od 100 pritužbi; MUP ima podatak o ukupno 98 prijava za kazneno djelo spolnog uznemiravanja, gdje su čak 87 posto žrtava žene. Komparativno gledajući godišnje trendove u posljednjih šest godina gotovo se učetverostručio broj prijavljenih slučajeva. Istovremeno, brojke stvarno procesuiranih slučajeva, odnosno osuđenih počinitelja na godišnjoj razini za ovo kazneno djelo ostale su praktički jednoznamenkaste.
Prisutnost određenih seksističkih i homofobnih stavova među mladima, smatra Ljubičić, treba predstavljati razlog za zabrinutost i povod za proaktivnost. U sustavu su i dalje prisutni rodni stereotipi o ‘muškim’ i ‘ženskim’ studijskim smjerovima. Jedinice lokalne i regionalne samouprave – općine, gradovi i županije – kako stoji u izvješću ove pravobraniteljice, rade na osnaživanju integracije odgoja i obrazovanja za ljudska prava u području osnovnog i srednjeg obrazovanja. Tijekom godina bilježe se pozitivni pomaci po pitanju uvođenja odgoja i obrazovanja za ravnopravnost spolova u škole, međutim, postoje poteškoće.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova primijetila je i trend anonimnog prijavljivanja spolnog uznemiravanja. Takve anonimne pritužbe, podcrtava, značajno ograničavaju postupanje te su znak slabosti sustava da zaštiti žrtve i osudi počinitelje. Pokazatelj je to, dodaje, da u našem društvu spolno uznemiravanje i dalje predstavlja društveni i pravni tabu. Žene su, kao i prijašnjih godina, najčešće žrtve ovog tipa nasilja, što potvrđuje zaključak da se radi o rodno uvjetovanom nasilju. Unatoč navedenome, ističe da je došlo do nekih pozitivnih pomaka, recimo po pitanju kvalitetnijih propisa za spolno uznemiravanje. U izvješću spominje netrpeljivost i isključivost na temelju seksualne orijentacije i rodnih stereotipa; sve se to podvodilo pod pojam ‘LGBTIQ propagande’ te, kako ističe Ljubičić, neprimjereno dovodilo u kontekst s pedofilijom. Tijekom 2021., zabilježeno je gotovo dvostruko povećanje zločina iz mržnje motiviranog spolnim opredjeljenjem i rodnim identitetom, a prvi put u zadnjih 10 godina zabilježeni su i slučajevi zločina iz mržnje u vrijeme održavanja Povorke ponosa. Unatoč činjenici da postoji EU Strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025, Pravobraniteljica nije uočila aktivnosti izvršne vlasti koje bi bile usmjerene na ostvarivanje strateških ciljeva. Dokumentu cijelog izvješća možete pristupiti putem ovog linka.
Nije jednaka podrška za učenike s teškoćama
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ima detaljno razrađena poglavlja o pritužbama u sustavu obrazovanja. Najčešće pritužbe u predškolskom odgoju odnose se na vrtiće koji odbijaju uključiti dijete s teškoćama u razvoju, zajedno s drugom djecom, uz obrazloženje da nemaju osigurane potrebne uvjete. Zbog toga se takva djeca upisana u redovnom roku priključuju vrtićkim skupinama mjesecima nakon, po svega nekoliko sati dnevno i tek par dana u tjednu. Ako realno funkcioniranje djeteta i zahtjevi za podrškom ne prelaze okvire razumne prilagodbe, ovu praksu spomenuta pravobraniteljica, ističe, redovito ocjenjuje diskriminirajućom. U osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju postoje velike nejednakosti, od poznavanja propisa do prilagodbe programa, što se tiče učenika s teškoćama ili nekim oblikom invaliditeta.
Postupci određivanja potrebnih potpora su dugotrajni, navodi se u izvješću pravobraniteljica Slonjšak, uz najčešću ispriku da roditelji nisu dostavili potrebnu medicinsku dokumentaciju. Tu pravobraniteljica predlaže da se tijekom prvog razreda utvrđuje koje programske, profesionalne i pedagoško-didaktičke te ostale potpore su djeci potrebne, kao i nadalje tijekom školovanja. Smatra da će veća šteta nastati ako se djecu upiše u posebni program, a oni su mogli postići bolje rezultate i tako kasnije biti samostalniji pa shodno tome i trebati manju podršku društva. Posebni uvjeti odgoja i obrazovanja određuju se iznimno, dodaje, samo ako je učeniku s teškoćama u razvoju zbog rehabilitacije i habilitacije potrebna posebna sredina. Dodatno smatra da je potrebno jačati kapacitete i poticati stručno usavršavanje jer se škole često imaju poteškoće u pronalaženju educiranih osoba koje bi radile kao pomoćnici u nastavi ili stručni komunikacijski posrednici.
Visoko se obrazovanje, prema ocjeni pravobraniteljice, svake godine sve više i kvalitetnije otvara osoba s invaliditetom. U tom kontekstu, pravobraniteljica Slonjšak smatra potrebnim urediti načine prilagodbe za osobe s invaliditetom, u vidu pomoćnika u nastavi, asistenata u studentskim domovima, komunikacijskih posrednika, ali i individualizirani pristup tijekom studiranja, prilagođeni prijevoz i smještaj. Uz navedeno smatra da je potrebno kontinuirano educirati nastavnike i nenastavno osoblje. Sve to treba biti zakonski propisano jer često, budući da još nije, dolazi do neizravne diskriminacije osoba s invaliditetom zbog poteškoća s osiguravanjem razumne prilagodbe. Potpuno izvješće pročitajte u ovome dokumentu.
