Promjene Zakona o strukovnom tema u Saboru, zastupnica upozorava: Neće se riješiti glavni problem
Iako su izmjene Pravilnika o upisima u srednje goruća tema po pitanju novina vezanih uz obrazovne akte, promjene će uskoro doživjeti i Zakon o strukovnom obrazovanju. Vlada je izmjene usvojila potkraj siječnja, a kako je tada rekao ministar Radovan Fuchs cilj izmjena je bolja usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada. Naime, jedan od glavnih problema je manjak praktičnih znanja kod učenika koji izlaze iz strukovnih škola. Prijedlog Zakona stigao je do saborske procedure, a zastupnica oporbenog SDP-a Sanja Radolović tijekom rasprave je upozorila da ove izmjene uopće neće riješiti glavni problem – preveliki raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada.
World skills Croatia | foto: Silvija Vuković|srednja.hr
Iako Hrvatska ima jednu od najvećih stopa sudjelovanja u strukovnom obrazovanju u EU, strukovno obrazovanje nerijetko se smatra drugorazrednim izborom, upozoravaju iz SDP-a. Zastupnica te oporbene stranke, Sanja Radolović, jučer je u saborskoj raspravi kritizirala izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju, koje su vladajući predložili s ciljem smanjenja jaza među ponudom kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada. SDP-ova zastupnica stava je da predložene promjene neće riješiti taj sve izraženiji problem.
Manjkavost HZZ-ovih preporuka za obrazovnu politiku
Kao ključni problem, Radolović je navela da se predloženim zakonom po prvi put uvodi zakonska obveza za škole, osnivače i resorno ministarstvo planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.
– HZZ je dodatne kriterije za uključivanje u pojedine mjere određivao bez prethodno provedene dubinske analize tržišta rada i njegovih potreba ili drugih dostupnih statističkih i drugih pokazatelja. S druge strane, privatni sektor nema obvezu prijave potrebe za radnom snagom prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i u većini slučajeva se ne obraćaju HZZ-u, postavlja se pitanje mjerodavnosti, vjerodostojnosti, obuhvatnosti i točnosti takvih preporuka. Naime, privatni sektor smatra da im HZZ ne može isporučiti kvalitetnu radnu snagu, a za razliku od javnog sektora, ne moraju niti objavljivati natječaje pri HZZ-u, ističu iz SDP-a.
U SDP-u su stava i da je sve veći raskorak između ponude kvalificiranih radnika i njihove potražnje na tržištu rada u jednu ruku rezultat i po njima premalih upisnih kvota za deficitarna strukovna zanimanja.
– Modeli strukovnog obrazovanja podijeljeni su na klasični, dualni i JMO – jedinstveni model obrazovanja (programi naukovanja), pri čemu u svim zemljama EU-a u kojima se provodi JMO kao u Njemačkoj postiže daleko najbolje rezultate. Međutim, u Hrvatskoj je JMO zapostavljen, a nudi rješenje za nedostatke unutar strukovnog obrazovanja, posebno za glavni problem koji se navodi u nedostatku praktičnih znanja. Upravo ovaj model nudi 2.600 sati praktične nastave, a od toga praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika, u gospodarskim subjektima) 1.830 sati, a ostatak u školi. Upravo i demografska kretanja u našoj zemlji utječu na smanjenje broja učenika, naročito u trogodišnjim programima srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, a najviše su pogođeni programi naukovanja (JMO) u kojima se prepolovio broj učenika u posljednjih šest godina. Bitno da Vlada nudi 200.000 kn povratnicima u Hrvatsku, a u mjesec dana javila se svega jedna osoba, navode iz SDP-a.
SDP: Ne vodi se računa o opterećenosti poduzetnika i motivaciji za prijem učenika
Zaključak oporbena zastupnice je i da je za kvalitetno strukovno obrazovanje ‘neophodno prilagoditi kurikulume općih predmeta s jasnijim ishodima i stjecanjem specifičnih vještina za područje koje se obrazuju određenoj struci te učenike i kroz opće predmete obrazovati za posao kojim će se baviti, a ne opterećivati ih nepotrebnim podacima, dok stručna praksa trpi’.
– Ovaj Prijedlog zakona predviđa mnoštvo obveza i uvjeta za poslodavca pa postoji mogućnost da će određeni broj poslodavaca odustati od sklapanja ugovora, jer se ne vodi računa o opterećenosti (proizvodnoj, organizacijskoj, financijskoj) poduzetnika i njihovoj trenutnoj motivaciji za prijem učenika koja nije zadovoljavajuća upravo iz tog razloga. Važno je napomenuti da je i do sada velik problem bio, a ovaj prijedlog Zakona ga sigurno neće riješiti, nedostatak obrtnika. Nemamo mi razvijenu proizvodnju, tvornice, industriju koja bi primala učenike na praksu. Praksa se svede na rad kod malih obrtnika, koje je i do sada bilo poprilično teško motivirati na preuzimanje takve obveze, a ako i budu motivirani to brzo splasne nakon susreta s administracijom koju moraju proći. Ovaj prijedlog Zakona samo pooštrava uvjete koje moraju ispuniti, a zaboravlja se da je jedan od većih problema i kod JMO sustava bio nedostatak obrtnika koji su bili spremni ići u postupak licenciranja. Zato i dan danas, veliki broj škola radi po onim ‘klasičnim’ programima, koji su mnogo stariji od JMO programa i daleko su od usklađenosti s potrebama tržišta rada, ističu iz SDP-a.
