Na promociju ‘Škole za život’ već potrošili 697.888 kuna: ‘Moramo je reklamirati jer nas EU to traži’
Kao da se o reformi ministrice Blaženke Divjak puno ne govori u medijima, odnedavno smo počeli slušati i reklame o početku ‘Škole za život’. A tek ćemo ih se naslušati. Jer, iz Ministarstva kažu kako na raspolaganju za promociju u medijima imaju čak 7.800.000 kuna te napominju da su projekt dužni reklamirati.
Blaženka Divjak
Screenshot: N1
Važno je naglasiti da je osiguravanje sredstava za promidžbu i vidljivost u EU projektima obvezno, a ne opcionalno, napominju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na reklamiranje projekta ‘Škole za život’ do sada su potrošili 697.488,80 kn bez PDV-a i to na sljedeći način: reklamiranje na radiju koštalo ih je 148.644,64 kuna bez PDV-a, a na televizijske reklame otišlo je čak 549.244,16 kuna bez PDV-a. Nisu nam htjeli odgovoriti na pitanje koji medij je dobio koliko novaca.
No tek su počeli. Druga faza projekta Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) traje do prosinca 2022. godine, a ministarstvo je za sada potrošilo tek 10-ak posto novca koje ima na raspolaganju za tu namjeru.
Vrijednost velikog projekta Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme (CKR) II faza iznosi 684.298.409,00 kuna, a od toga je MZO-u na raspolaganju za promociju u medijima iznos od 7.800.000,00 kuna, kažu iz ministarstva.
Napominju kako je sav novac u potpunosti financira iz Europskog socijalnog fonda, tj. da se ne radi o novcu iz državnog proračuna RH.
‘Dužni smo poduzimati sve korake informiranja javnosti’
Iako će zli jezici ove brojke protumačiti dokazom da se radi o “PR reformi”, sa Svetica objašnjavaju zašto se mora ulagati u promociju projekta.
Mjere informiranja i komunikaciju o projektima (operacijama) sufinanciranima u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u razdoblju 2014. – 2020., od 1. lipnja 2015. godine obvezujuće su za sve korisnike sredstava čiji su projekti (operacije) sufinancirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda (KF) u razdoblju 2014. – 2020. (…)
Korisnik [je] dužan poduzimati sve korake informiranja javnosti o činjenici da je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije – pojasnili su iz ministarstva.
Zaključuju kako mjere obavještavanja javnosti moraju biti usmjerene na korisnike rezultata projekta, i, gdje god je prikladno, javnost i medije, radi podizanja svijesti o rezultatima projekta i dodijeljenoj pomoći EU za provedbu projekta, te moraju biti razmjerne opsegu (vrijednosti) projekta.
