[PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Škola za život’ nije Cjelovita kurikularna reforma
Ministarstvo obrazovanja je sredinom veljače objavilo Javni poziv školama za sudjelovanje u eksperimentalnom programu ‘Škola za život’, uz detalje samog programa. Škole imaju rok do 15. ožujka iskazati interes za sudjelovanjem u ‘Školi za život’, no sami eksperimentalni program sadrži pojedine nejasnoće koje ćemo razraditi u ovome tekstu. Uz to, uzevši u obzir prethodne tekstove u kojima smo problematizirali parcijalnu ‘Školu za život’ te činjenicu da kurikularni dokumenti šest mjeseci prije uvođenja nisu spremni, nameće se zaključak da je eksperimentalna ‘Škola za život’ daleko od zamišljene kurikularne reforme koja je pretpostavljala – cjelovitost.
Uspavana Cjelovita kurikularna reforma | Ilustracija: srednja.hr
Kako stoji u raspisanom eksperimentalnom programu ‘Škola za život’ u njemu će sudjelovati do 50 osnovnih i do 30 srednjih škola od iduće školske godine. Program će se provoditi u 1. i 5. razredu osnovne škole u svim nastavnim predmetima, u 7. razredu osnovne škole u Biologiji, Kemiji i Fizici, u 1. razredu gimnazija u svim nastavnim predmetima te u 1. razredu strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima.
U programu Ministarstvo raspisuje i pojedine predmete predložene za eksperimentalnu provedbu u svim navedenim eksperimentalnim razredima te međupredmetne teme i tri Okvira. Dalje u dokumentu, stoji kako su „svi kurikulumski dokumenti sastavni dio ovog eksperimentalnog programa“.
No to ne ‘drži vodu’, štoviše Ministarstvo demantira samo sebe u istom dokumentu. Kao što smo već pisali i kao što je vidljivo u programu ‘Škole za život’, predmet eksperimentalne provedbe jesu predmetni i međupredmetni kurikulumi te tri Okvira (za vrednovanje, djecu s teškoćama te darovitu djecu). Nedostaju krovni dokument – Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja te dokumenti područja kurikuluma.
Kurikularni dokumenti u sklopu CKR-a | Screenshot: kurikulum.hr
‘Čudnovati kljunaš’ Informatika
Posebna je situacija s kurikulumom Informatike. Naime od iduće školske godine, na temelju političke odluke, Informatika ulazi kao obavezni predmet u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola u Hrvatskoj. Sukladno tome, u programu ‘Škola za život’ uz predmet Informatika naznačeno je kako ona nije dio eksperimentalnog provođenja. Bez eksperimentalne faze Informatika će od sljedeće školske godine izborno i u više razrede osnovne škole te u srednje škole. Ipak, Informatika će u eksperimentalni program u 1. razredu osnovne škole, kako stoji u ‘Školi za život’.
Ministarstvo je već donijelo Odluku o donošenju kurikuluma Informatike, parcijalno i izdvojeno od svih ostalih kurikularnih dokumenata, posebnim tretmanom, zapravo na jednak način na koji je Informatika kao obavezna i frontalna izdvojena od ostalih dokumenata. Većina ostalih kurikuluma nije niti završena niti je ijedan drugi donesen poput Informatike.
Nije naodmet podsjetiti da je do odluke o izdvajanju kurikuluma Informatike i njegovom obaveznom i frontalnom uvođenju došlo nakon što je pomoćnica ministrice Divjak postala nastavnica matematike i informatike Lidija Kralj. Kralj je, tijekom rada u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, bila voditeljica stručne radne skupine za kurikulum Informatike.
Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju pretpostavka za uvođenje Cjelovite kurikularne reforme
Eksperimentalni program ‘Škola za život’, kao i javni poziv školama za sudjelovanjem u istom, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je sredinom prošlog mjeseca. ‘Škola za život’ raspisana je prema važećem Zakonu o odgoju i obrazovanju koji definira eksperimentalni program. No, ‘Škola za život’ sadržana je od dijela kurikularnih dokumenata, a za uvođenje svih kurikularnih dokumenata u hrvatski javni školski sustav nužne su predložene izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju koje propisuju da se odgoj i obrazovanje ostvaruje sukladno kurikularnim dokumentima koji su predloženi tijekom rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi. To u važećem Zakonu nije slučaj.
U ‘zakonskom raskoraku’ između važećeg Zakona te predloženih izmjena i dopuna koje će definirati sve kurikularne dokumente, donesena je i spomenuta Odluka o donošenju kurikuluma Informatike. Hoće li MZO i ostale kurikulume predviđene za eksperimentalni program također donositi na temelju važećeg Zakona, predstoji nam vidjeti, no parcijalno donošenje i parcijalno eksperimentalno provođenje samo dijela kurikuluma ukazuje na razlikovanje ‘Škole za život’ i Cjelovite kurikularne reforme.
Poticaj školama za prijavu u samom fotofinišu javnog poziva za sudjelovanje u eksperimentalnom programu
Spomenimo i kako je jedan od uvjeta za sudjelovanje u eksperimentalnom programu i digitalna zrelost škola u kojima će se provoditi program pa tako ona treba biti najmanje razine 2 – digitalne početnice (druga razina od njih pet). Što također u najmanju ruku čudi, s obzirom da bi logično trebalo biti da se kurikulumi eksperimentalno isprobaju u školama s najrazličitijim uvjetima. Upravo to već je problematizirala nastavnica Marija Galović u kolumni ‘Zašto učitelji ne žele sudjelovati u eksperimentalnom programu Škola za život’.
Ministarstvo je, pak, danas objavilo informaciju kako će svim eksperimentalnim školama osigurati besplatan brzi internet. Tri dana prije isteka roka za prijavu škola za sudjelovanjem u eksperimentalnom programu, a s obzirom na sve češće informacije o školama koje su odbile sudjelovati u eksperimentalnom programu, današnja vijest iz MZO-a između ostaloga bi trebala biti dodatan poticaj školama na prijavu u samom fotofinišu javnog poziva.
Parcijalno uvođenje kurikuluma negira postavke Cjelovite kurikularne reforme
Na kraju, ponovimo još jednom da odluka o parcijalnom uvođenju kurikuluma negira postavke Cjelovite kurikularne reforme o potpuno novoj paradigmi učenja, poučavanja i vrednovanja u školama. Na tom je tragu i donošenje kurikuluma Informatike, izdvojeno od svih ostalih kurikularnih dokumenata. Za Cjelovitu kurikularnu reformu potrebno je donošenje svih kurikularnih dokumenata, a s obzirom da u ‘Školi za život’ MZO nema tu namjeru, nameće se zaključak da je zapravo i bilo fer od Ministarstva što je eksperimentalnom programu nadjenulo novo ime, različito od CKR-a. Jer ‘Škola za život’ nikako ne može biti Cjelovita kurikularna reforma, onako kako je inicijalno osmišljena i vođena.
U posljednjem tekstu o propasti Cjelovite kurikularne reforme bavit ćemo se problemima oko MZO-ovog javnog poziva nakladnicima za izradu tzv. ‘eksperimentalnih udžbenika’ i eksperimentalnih nastavnih sredstava, a koji proizlaze iz nedovršenih kurikularnih dokumenata.
_____________________________________________________________________
Pročitajte prethodne tekstove o ovoj temi:
1. [PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ će navodno u škole najesen, a ERS-u ni traga
2. [PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] ‘Reforma’ neće cjelovito u eksperimentalnu provedbu
3. [PROPAST CJELOVITE KURIKULARNE REFORME] 6 mjeseci prije ulaska u škole, kurikulumi nisu spremni
