Prosječan srednjoškolac izbjegne dva i pol tjedna nastave
U protekloj školskoj godini hrvatski su srednjoškolci izostali sa skoro 15 posto nastave, od čega je veliki broj otpao na neopravdane izostanke. Uzme li se u obzir broj učenika koji su u protekloj godini pohađali srednju školu u prosjeku je svaki učenik imao po devet neopravdanih sati, bilo da su odlučili samostalno izbjeći sat ili su ih profesori zapisali zbog nekih njihovih postupaka. U slučaju kada profesori odluče zapisati učenika, ima li ga pravo pri tome odstraniti sa svog sata ovisi od važećeg statuta te škole, a pravdanje izostanaka je isključivo roditeljska dužnost.
Dok je broj neopravdanih izostanaka u osnovnoj školi znatno manji, prema podacima iz MZOS-a hrvatski srednjoškolci su u protekloj školskoj godini skupili preko 1.6 milijuna neopravdanih sati. Drugim riječima svakom prošlogodišnjem srednjoškolcu u prosjeku nije opravdano čak devet izostanaka.
Dva i pol tjedna ne idu na nastavu
Godišnji broj nastavnih sati iznosi maksimalno 1 120, što je 32 sata tjedno, a broj opravdanih i neopravdanih izostanaka s nastave u srednjoj školi ukupno je skoro 16.5 milijuna za proteklu godinu.
Uzme li se u obzir broj tadašnjih srednjoškolaca, u prosjeku je svaki od tih učenika izostao sa skoro 15 posto nastave, ili u razredu nisu proveli oko dva i pol tjedna.
Prošle godine učenci imali 1.6 milijuna neopravdanih sati
Broj neopravdanih sati iz godine u godinu sve je veći, a u protekloj se, pak, školskoj godini popeo na vrtoglavih 1.6 milijuna. Dijelom se radi o samostalnoj odluci učenika da izbjegne određeni sat, to jest markiranju, a dijelom što su zapisani od strane profesora zbog lošeg ponašanja.
– Što se tiče neopravdanih sati i isključivanja učenika iz srednje škole, Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi je propisano da svaka škola ima svoj kućni red u kojem su propisana pravila i obveze ponašanja učenika. Zbog neispunjavanja obveza i dužnosti učenicima osnovnih i srednjih škola mogu se izricati pedagoške mjere, a uvjeti za izricanje pedagoških mjera propisuju se statutom škole. Dakle, svaka škola svojim statutom propisuje u kojim se slučajevima izriču određene pedagoške mjere, objasnili su iz MZOS-a.
Pravdanje sati je isključivo roditeljska dužnost
U Zakonu je također navedeno kako pravdanje izostanaka isključivo trebaju obavljati roditelji jer su oni dužni brinuti se da učenik redovito izvršava obveze. Zanemaruje li roditelj svoje obveze, škola mu je dužna uputiti pisani poziv za razgovor s razrednikom i stručnim suradnicima škole. Rok za opravdanje izostanka kao i način, također su uređeni statutom škole.
No ako se dogodi da roditelji učestalo zanemaruju spomenute obveze, škola o tome mora obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.
