Pretraga

Prosječna dob za odlazak pred oltar i ostalo što ste željeli znati o brakovima u Hrvatskoj

A- A+

Tijekom mjeseca veljače Državni zavod za statistiku podijelio je s javnosti niz vrlo interesantnih podataka o trendovima vezanim za sklapanje brakova u Hrvatskoj, kroz više desetljeća. Od toga, kako su se mijenjali dobni prosjeci za ulazak u brak, do najveće razlike u godinama između supružnika pa sve do ukupnog broja sklopljenih brakova od 1950. do danas.  

Foto: Pinterest

Već smo vas izvijestili da se prosječna starost za stupanje u brak unazad pola stoljeća povećala za čitavih  pet godina. Tako su Hrvatice tijekom 1950. godine u brak stupale u prosjeku s 22.6 godina, a mladići s 25.8 godina, dok je taj prosjek 2015. dosegao za pripadnice nježnijeg spola 28.2 godina, a za dečke 31.

Izdvojeni članak

Djevojke i mladići, odahnite: Dobna granica za brak u Hrvatskoj se povećala

Svadbe su se sredinom prošlog stoljeća uglavnom organizirale zimi

Kao zanimljiv podatak, koji je u suprotnosti s današnjim običajima i trendovima valja istaknuti da su se pirevi tijekom 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća uglavnom radili tijekom zimskih mjeseci. Konkretno u 50-ima tijekom siječnja, u 60-ima tijekom veljače, a 70-ih tijekom prosinca.

S jedne strane se to čini razumljivim, budući da u to doba nije bilo mnoštvo automobila pa stoga mladenci nisu osjećali preveliku potrebu omogućiti svatovima da za vrijeme svadbene povorke vise po prozorima i krovovima automobila. Priznat ćete, tijekom zimskih mjeseci, to je kudikamo teže izvodivo.

U 80-ima i 90-ima, počinju se mijenjati trendovi pa proljetni travanj postaje omiljeni mjesec za stupanje u bračnu zajednicu, dok se u zadnjih 15-ak godina najviše parova odlučuje izreći sudbonosno ‘da’ u kasno ljeto i ranu jesen.

Izdvojeni članak

Vodič kroz domaće pireve

Najveća dobna granica između ženika i nevjeste 69 godina!

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da je broj građanskih brakova porastao za 13%, a vjerskih se smanjio za 22% u 2015. u odnosu na 2000.

Od 1984., najveća zabilježena dobna razlika između ženika i nevjeste bila je 69 godina. U istom promatranom periodu, najstariji par koji je sklopio brak činili su ženik, koji je na svadbenom obredu imao 91, a njegova nevjesta 86 godina.

Kao izdvojeni podatak za Dan zaljubljenih, Državni zavod za statistiku je istaknuo da je Valentinovo zadnji puta na utorak (kao ove godine) padalo 2012. i da je tada svoje sudbonosno DA odlučilo reći 30 parova.

Nažalost priču o ljubavi ne završavamo s happy endom obzirom da se u posljednjih 65 godina, broj brakova u Hrvatskoj gotovo prepolovio. Kako su se u tom smislu kretali brojevi pogledajte u potonjem statističkom prikazu.