Prošle godine smo dobili 646 novih doktora znanosti i većina njih su žene
Državni zavod za statistiku izdao je podatke prema kojima je prošle godine doktoriralo 646 osoba. Najviši postotak njih doktorat je stekao na Sveučilištu u Zagrebu, većina od ukupnog broja doktoranada su žene, a najveći broj disertacija u 2016. je iz područja biomedicine i zdravstva.
Foto: pixabay
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2016. titulu doktora znanosti steklo 646 osoba. Većina novih doktora znanosti, njih 67 posto, izašla je sa Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Splitu prošle je godine bilo jedanaest, u Osijeku deset, a u Rijeci sedam posto novih doktora znanosti.
Većina novih doktoranada, njih 55 posto, su žene, dok je prosječna starost doktora znanosti 38 godina.
Izvor: Državni zavod za statistiku
U 2016. najveći je broj doktorskih disertacija iz područja biomedicine i zdravstva, s 27 posto, a zatim područje društvenih znanosti i iznosi 19 posto. Po broju disertacija slijedi područje tehničkih znanosti, područje humanističkih znanosti te područje prirodnih znanosti. Najmanje je prošle godine bilo doktorskih disertacija iz umjetničkog područja, svega 0.9 posto.
Zanimljivo je za izdvojiti kako je u svim područjima osim tehničkog, bilo više doktorandica, nego doktoranada.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Najveći je broj lanjskih doktora znanosti bio zaposlen u djelatnosti obrazovanja, čak 43 posto. U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 24 posto, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 9 posto. Nezaposleno je bilo njih malo više od 4 posto.
Kada govorimo o troškovima doktorskog studija, 43 posto novih doktora znanosti studij si je financiralo samostalno. Za 38 posto doktora znanosti studij je platio poslodavac, dok su za 13 posto njih izdvojena su sredstva iz državnog proračuna.
Izvor: Državni zavod za statistiku
