Prošle smo godine dobili 716 novih doktora znanosti: Žene su u znatnoj većini
Uzmemo li u obzir pet zadnjih godina, najmanje smo doktora znanosti u Hrvatskoj dobili tijekom 2016. odnosno njih 646, a u tome ju slijedi 2017., u kojoj je doktoriralo 716 ljudi. Ljestvicu po broju novih doktora znanosti u zadnjoj petoljetci predvodi 2015., u kojoj smo ih dobili 878. U 2014. je doktorirala 851 osoba, a u 2013. – 830.
Podaci su to Državnog zavoda za statistiku, a ono što je zajedničko svim ovim godinama je da su žene brojnije u rubrici novi doktori znanosti.
Najviše doktora znanosti u području biomedicine i zdravstva
Drugačije nije ni u 2017., budući da od 716 novih doktora znanosti, njih 397 su žene odnosno čine 55.44% ukupnog broja novih doktora znanosti.
Gledano prema područjima u kojima su doktorati dosegnuti, listu predvode biomedicina i zdravstvo, unutar kojih je zvanje doktor znanosti u 2017. postiglo 168 ljudi. Slijedi društvene znanosti u kojima je doktorate postiglo 150 ljudi, dok su na trećem mjestu tehničke znanosti (126 doktorata).
Kad je pak riječ o dobi osoba koje su doktorirale u 2017., najviše ih je u skupini od 30-34 godine odnosno njih čak 262. Slijedi dobna skupina od 35 do 39 (162) te od 40 do 44 (87).
Prosječna starost doktora znanosti jest 39 godina, podjednako za žene i muškarce.
Na splitskom Sveučilištu doktoriralo svega 5.3% ukupnog broja doktora znanosti
Od ukupno 716 doktora znanosti u 2017., na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 68,3%, na Sveučilištu u Osijeku 13,3%, na Sveučilištu u Rijeci 8,0%, na Sveučilištu u Splitu 5,3%, na Sveučilištu u Zadru 4,6%, a na Sveučilištu u Puli – Pola 0,5% doktora znanosti.
To znači da je drugo najveće hrvatsko Sveučilište, ono splitsko, tek četvrto po broju novih doktora znanosti u 2017.
No, možda je još neobičniji podatak od prethodno navedenoga, to da je Sveučilištu u Splitu lani po udjelu novih doktora znanosti, relativno malo Sveučilište u Zadru toliko blizu.