Procjenjuje se da na svjetskom tržištu trenutno ima oko 200 milijuna ljudi koji su se zbog posla odselili iz domovine. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju našim državljanima se otvara europsko tržište rada, a akademski obrazovani, znastvenici i sezonski radnici čak neće trebati ni dozvolu. Provjerite kakva je mogućnost zapošljavanja Hrvata s burze rada u inozemstvu prema BBC-jevu istraživanju o mobilnosti radne snage i mogućnostima zapošljavanja.
Hrvatska je nadomak ulaska u Europsku uniju, stoga nije na odmet provjeriti koja su zanimanja najtraženija na europskom tržištu rada. Iako je Njemačka najavila kako će našim državljanima trebati dozvole za rad u inozemstvu, to se ne odnosi na akademski obrazovane, znanstvenike te sezonske radnike. Prema podacima BBC-jeva istraživanja o mobilnosti radne snage i mogućnosti zapošljavanja, pogledajte u kojim je svjetskim zemljama odabranih 10 zanimanja najtraženije, piše Jutarnji list.
U inozemstvo trbuhom za kruhom
Na Zavodu za zapošljavanje trenutno se nalazi preko 375 tisuća Hrvata, a ta bi brojka bila znatno manja da isti odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom. Neka od zanimanja koja su uvrštena u istraživanje tražena su u više zemalja, ali je izdvojeni pet geografski, kulturalno ili ekonomski najbližih te najatraktivnijih za život i rad.
Na svjetskom tržištu rada najtraženiji su liječnici i medicinske sestre, te zanimanje medicinskih stručnjaka spada pod deficitarno zanimanje u čak 21 svjetskoj zemlji. Dok bi navedeni vrlo lako našli posao na svjetskom tržištu, na HZZ-u se nalazi oko 400 liječnika specijalista i skoro tri tisuće nezaposlenih medicinskih sestara.
Pogledavši samo Europsku uniju, fizioterapeuti su deficitarni u Belgiji, dok bi u svijetu bez ikakvih problema pronašli posao u Australiji, Kanadi, Novom Zelandu i u SAD-u. U Hrvatskoj ih je, pak, preko 1 500 na burzi rada.
Najtraženiji su visokoobrazovani stručnjaci inženjeri
Kad su u pitanju visokoobrazovani stručnjaci i inženjeti, traženi su u cijeloj Europi. Međutim, najlakše bi do posla u inozemstvu došli inženjeri građevinarstva, računalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te inženjeri računalnih sustava, projektanti računalnih sustava i programeri.
U Hrvatskoj se također navodi kako je nedostatak navedenog kadra, no stanje na Zavodu za zapošljavanje pokazuje drugačije. Naime, trenutno je bez posla skoro 400 projektanata računalnih sustava, programera i inženjera računalnih sustava, oko 900 informatičara te preko 500 inženjera elektrotehnike i strojarstva.
U nastavku pogledajte grafički prikaz u kojim bi zemljama sljedećih ljudi od odabranih 10 zanimanja vrlo lako našli posao u inozemstvu.