Times Higher Education nedavno je objavio ljestvicu 150 sveučilišta po zapošljivosti – The Global University Employability Ranking 2016. Na prvom se mjestu tako našlo California Institute of Technology, a na ljestvici nema niti jednog hrvatskog sveučilišta. Kao glavna odlika najboljih ističe se povezanost sveučilišta s industrijom te široko postavljen kurikulum koji studentima pomaže razviti kombinaciju različitih vještina.
Na samom vrhu THE ljestvice sveučilišta koja obrazuju najzapošljiviji kadar nalazi se California Institute of Technology, Massachusetts Institute of Technology i Harvard.
U prvih deset našli su se još i Cambridge (UK), Stanford (SAD), Yale (SAD), Oxford (UK), Technical University of Munich (Njemačka), Princeton (SAD) i University of Tokyo (Japan).
Među navedenih 150 nije se našlo niti jedno hrvatsko sveučilište.
Poslodavcima iskustvo na prvom mjestu, diploma na posljednjem
Ovo istraživanje provela je francuska konzultantska tvrtka Emerging, a podatke su prikupili kroz online anketu kojom su obuhvatili dvije skupine ispitanika. U te su skupine bili uključeni ispitanici iz 20 zemalja: Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Italija, Japan, Malezija, Meksiko, Nizozemska, Rusija, Južna Koreja, Španjolska, Švicarska, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
Prva skupina sastojala se od stručnjaka koji su imali iskustvo sa zapošljavanjem i/ili radom s diplomiranim studentima; dok je drugu skupinu činilo 3.450 direktora međunarodnih tvrtki.
Pojam zapošljivosti u istraživanju je definiran kao skup sposobnosti, stavova i ponašanja usmjerenih prema zapošljavanju, ali i spremnost diplomiranih studenata da se odmah po završetku studija uključe na tržište rada. Isto tako, zapošljivost podrazumijeva kapacitet diplomiranih studenata da posao nađu vrlo brzo nakon završetka studija.
Većina se poslodavaca slaže da su profesionalno iskustvo i visok stupanj specijalizacije najbolji prediktori zapošljivosti: od ponuđenih šest vještina/iskustava ključnih za zapošljavanje, stručnjaci za zapošljavanje su na prvo mjesto stavili profesionalno iskustvo, a na posljednje diplomu prestižnog sveučilišta – iako je njena vrijednost neosporna.
Najkvalitetnija sveučilišta povezana su s industrijom i imaju široko postavljen kurikulum
Među prvih deset sveučilišta na ljestvici našlo se i Technical University iz Münchena. Predstavnici tog sveučilišta smatraju kako dobar plasman duguju iznimnoj povezanosti s industrijom – njihovi profesori rade u tvrtkama kao što su BMW, Siemens i slično što studentima omogućava vrlo jasan uvid u stanje na tržištu. Međutim, sa Stanforda smatraju važnijim cjelokupno iskustvo koje se stječe studirajući, pri čemu misle na povezivanje studenata s različitim ljudima i profesijama kako bi otkrili potencijalna područja interesa koja možda prvobitno nisu niti razmatrali.
Neki od ispitanika naglašavaju važnost široko postavljenog kurikuluma koji studentima pomaže razviti kombinaciju vještina kao što su vođenje, kritičko mišljenje i ekspertiza u određenom području – kako bi bili uspješni ne samo u profesionalnom smislu, nego u životu općenito.
Jedan od izazova za samo visoko obrazovanje, navodi se u istraživanju, je dinamično okruženje, što znači da sveučilišni nastavnici i savjetnici, a niti sami studenti, ne mogu predvidjeti tehnička znanja potrebna za budućnost. Svrha sveučilišta nije samo priprema za posao, nego visoko obrazovanje treba studentima dati širi spektar vještina koje će im poslužiti da mogu pronaći posao i pripremiti ih na ono što slijedi nakon što posao pronađu – drugim riječima, osposobiti ih da se mogu prilagoditi ne samo zahtjevima posla, nego i promjenama koje se događaju u današnjem svijetu.