Svaki treći politolog i ekonomist na posao čeka dulje od godinu dana.
Od 343 diplomirana politologa, njih 105 čeka na posao dulje od godinu dana. Sedmero među njima čeka više od osam godina. Od 475 diplomiranih, čak je dvadesetak ekonomista na evidenciji dulje od pet godina. To su fakulteti nakon kojih imate najviše šansi za burzu.
Nije neko iznenađanje da spomenuti dugo čekaju na zapošljenje, no zanimljivo je kako se najviše zapošljavaju učitelji. Prema statistici Zavoda za zapošljavanje, zadnjih desetak godina među profesijama kod kojih je zapošljivost niža od prosjeka redovno se ističu sljedeće: diplomirani sociolozi, inženjeri zaštite na radu, grafički inženjeri, slikari i, već spomenuti, diplomirani ekonomisti i politolozi.
Iako često i diplomirani pravnici imaju reputaciju profesije koja se teško i sporo zapošljava, statistika pokazuje da stopa zapošljivosti u njihovu slučaju nije lošija od prosjeka. Samo trećina od 1807 pravnika koji su trenutno na evidenciji Zavoda, čeka na posao dulje od godinu dana. 150 ih je na burzi dulje od pet godina.
Dvije trećine učitelja zaposlene su u godini kada su se prijavili na Zavod. Visoka je zapošljivost u 2010. zabilježena i kod profesora hrvatskog i engleskog jezika, biologije i kemije, te među profesorima hrvatskog i talijanskog jezika.
Nešto više od polovice prijavljenih liječnika opće medicine, knjižničara, fizikalnih terapeuta, profesora njemačkog i engleskog jezika, zaposlilo se u manje od godinu dana. Od 19 liječnika opće medicine tek jedan od njih čeka na posao dulje od osam godina, no niti jedan od ostalih dulje od godine.
Učenje se ipak koliko-toliko isplati, jer stopa zapošljavanja izrazito je niska za osobe bez škole, a raste u kategoriji onih sa završenom srednjom. Najviša je za osobe sa završenom višom školom ili fakultetom.
Podaci za 2011. godinu još nisu službeni, noVjesnikovi sugovornici u HZZ-u kažu da nije bilo nekih značajnijih promjena u međuvremenu.
