Kafići, kavane, taverne, kafeterije. Sve su to ugostiteljski objekti koji su stoljećima jako popularni, a većina nas ih je posjetila nekoliko stotina i više puta. Isprva se naziv cafe, kafeterija, kavana koristio za objekte koji su posluživali kavu i druge tople napitke, a zatim je opseg pojma, ali i ponude proširen. Prema nekim zapisima prva kavana u modernom smislu otvorena je u Istanbulu sredinom 16. stoljeća, iako postoje teorije nedokumentirane da je u ovom gradu kavana otvorena već sredinom 15 stoljeća. Prva kavana u Hrvatskoj, otvorena je u Zagrebu 1748. godine.
Cafe Hawelka, Beč
Kavane su ugostiteljski objekti, koje su i u našim krajevima omiljena mjesta za opuštanje i druženje. Izvorno su ovi objekti bili mjesta gdje su se isključivo posluživali kava i drugi topli napitci. Prve kavane prema postojećim dokumentiranim zapisima otvorene su u islamskom svijetu tijekom 16. stoljeća, a o otvaranju prve u Istanbulu postoji i arhivirani zapis. To su bila mjesta rezervirana isključivo za muškarce, gdje su se posluživali topli napitci kava, čaj i čokolada, a alkohol je svakako bilo zabranjeno točiti.
Prva europska kavana u Veneciji
Kafići ili kavane, do današnjih dana su održali neke slične osobine poput činjenice da i danas takva mjesta služe za druženje, razmjenu ideja, ali i političke prepirke, ugovaranje poslova i sličnog.
Kad je riječ o otvaranju prve kavane na europskom tlu postoje određene dileme. Smatra se da je u Veneciji 1645. godine otvorena prva, iako su Englezi katkada skloni reći da je prva bila u njihovom gradu Oxfordu. U glavnom gradu Francuske Parizu, prva je kafeterija otvorena 1672. godine, a u SAD-u točnije u Bostonu 1676.
Nekoliko stoljeća voda u Europi nije bila pitka. Stoga su kao alternativu građani koristili alkohol i to od ranojutarnjih sati. Pojava objekata kao što je kavana, promijenili su običaje, koje su utjecale na životne navike ljudi. Umjesto da dan počinju blago zaljuljani i ‘previše opušteni’, kava ih je poticala i razbuđivala te utjecala na poslovnu učinkovitost.
Kavane postaju mjesta gdje su se odvijale filozofske, političke, intelektualne i rasprave drugog tipa.
U Hrvatskoj prva kavana otvara se 1748. godine
U vrijeme kada se Europom širi pojava ugostiteljskih objekata s toplim napitcima, otvara se prva i u Hrvatskoj. Trgovac Leopold Dun ili Duhn gazda je prve kavane, koja je otvorena u Zagrebu u blizini Trga bana Josipa Jelačića. U njoj su se služili kava, čaj i topla čokolada. Kava je nabavljana iz Nizozemske koja je u to doba prednjačila u trgovini ovim napitkom.
Kao i u islamskim zemljama odakle kavane i vode podrijetlo i na europskom tlu su isprva bile rezervirane samo za mušku populaciju. To se mijenja Francuskom buržoaskom revolucijom, kada postupno prestaje važiti činjenica da je svaka žena koja se pojavi na ovakvim mjestima prostitutka, što je bilo rašireno razmišljanje dugo vremena.
Nakon pojave prvih kavana na europskom tlu sredinom 17. stoljeća, u 18., a potom i 19. uslijedit će velika brojčana ekspanzija ovih objekata te proširenje ponude unutar njih. Jedna od prekretnica razvoj društva, tehnologije, ali i okupljanja u kavanama uslijedit će industrijskom revolucijom. Smanjenje troškova proizvodnje i distribucije alkohola, kao i povećanje broja radnika, odnosno potrošača utjecat će na to da kafići, kavane i ostali ugostiteljski objekti sličnog tipa, postanu središta društvenih zbivanja.
U 20. stoljeću kavane okupljališta svih društvenih staleža
Početkom 20. stoljeća kavane su već etablirana mjesta u životima ljudi, gdje se osim radničke klase okupljaju i različita udruženja poput lovačkih, ribičkih, ugovaraju se poslovi, a raspravlja se i o političkim pitanjima, što nije strano ni u današnjim danima.
U razdoblju između dva svjetska rata, samo su se intenzivirale aktivnosti koje se održavaju na ovakvim mjestima. Večeri poezije, izložbe slika, kao i prezentacija najnovijih tehnoloških izuma, sve se to odvijalo kavanama.
Kada je nastupila ‘velika depresija’ tridesetih godina, poslovna aktivnost u mnogim gospodarskim granama je opala, neke su doživjele potpuni krah. Istovremeno je u nekim zemljama zabranjena proizvodnja i prodaja alkohola, među njima i u najjačoj svjetskoj velesili SAD-u. Na sve to kavane i slični ugostiteljski objekti ostali su imuni.
Popularnost kavana nije opadala ni nakon Drugog svjetskog rata. Ovi objekti postaju središta obnovljenog društvenog života. Osim toga prvi radio i tv prijemnici, osobito na istoku Europe nisu bili dostupni širokim masama te su se konzumirali u kavanama. Današnju kulturu odlaska u kafiće većina nas poznaje jako dobro, jer kao što smo napomenuli na početku, većina nas ih je posjetila stotine, tisuće puta.
Suština je, da se prvotna ideja javnog okupljališta u kojem se poslužuje piće te slobodno razgovara o svim temama, nije previše promijenila do današnjih dana. Kako se u počecima s dosta strasti i prepirke u kavanama raspravljalo o zabranjenim temama te donosile svakovrsne glasine, takva situacija je i danas. Uz to ljubavni spojevi, ugodna druženja s prijateljima, ritualno čitanje novina, također su neka od obilježja odlazaka u kavane, koji nisu potpuno novi, ali su u našem dobu postali uobičajeni na dnevnoj bazi.
