Prvi rezultati popisa 2021.: Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, evo stanja po županijama i gradovima

Udžbenici iz geografije uskoro će doživjeti veću promjenu u dijelu koji se odnosi na demografiju Hrvatske. Ovog petka Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prve rezultate nedavnog popisa stanovništva prema kojima Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, što je pad od 9,25% u odnosu na popis od prije deset godina. Objavljeno je i stanje po županijama te gradovima.

Foto: Pixabay/robert_marinkovic

Na konferenciji za medije održanoj ovog petka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković predstavila je prve rezultate popisa stanovništva završenog sredinom studenog 2021.Ono se provodilo u dvije faze – u prvoj su se građani popisivali samostalno, online putem, koji je organiziran radi epidemije. Ostali su popisani u sklopu terenskog popisivanja putem intervjua.

Prvi podaci govore da imamo 3.888.529 stanovnika

– Prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, ukupan broj stanovnika u Republici Hrvatskoj iznosi 3.888.529 stanovnika. Što se tiče broja kućanstava, on iznosi 1.438.423 kućanstva, što se tiče broja stambenih jedinica, on iznosi 2.350.444 stambene jedinice. Usporedimo li podatke s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika. Što se tiče kućanstava, broj kućanstava smanjen je za 5,31%. odnosno za 80.615 kućanstava. Kada je riječ o stambenim jedinicama, njihov broj je povećan za 4,61%, odnosno za 103.534 stambene jedinice, rekla je Brković.

Podaci po županijama otkrivaju da je do najmanjeg pada broja stanovnika došlo u Gradu Zagrebu, 2,54%, odnosno 20.073 stanovnika. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je broj stanovnika smanjen za 5,47%, to jest, 6.706 stanovnika te Zadarskoj županiji gdje je taj pad 5,69%, odnosno 9.677 stanovnika.

– Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je broj stanovnika smanjen za 19,54%, odnosno za 35.083 stanovnika, zatim Sisačko-moslavačka županija s padom stanovnika od 18,49%, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija, gdje je zabilježen pad broja stanovnika za 17,53%, to jest, 27.793 stanovnika, rekla je Brković.

Pao broj kućanstava, porastao broj stambenih jedinica

Kada je riječ o broju kućanstava na razini Hrvatske, najveći pad bilježi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najmanji pad broja kućanstava bilježi se u Gradu Zagrebu, Zadarskoj županiji te Splitsko-dalmatinskoj županiji. Broj stanova povećan je u gotovo svim županijama, kažu iz DZS-a, a najveći rast broja stambenih jedinica je zabilježen u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Šibensko-kninskoj. Pad broja stambenih jedinica bilježe samo četiri županije, najviše Sisačko-moslavačka.

– Od 2011. do 2021 godine, broj stanovnika smanjio se za više od deset posto u 12 županija, broj kućanstava smanjio se za više od deset posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od deset posto u četiri županije, kaže Brković.

Prirodno kretanje i migracije

Dodaje kako je smanjenje broja stanovnika, između ostaloga, posljedica je prirodnog kretanja stanovništva.

– U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih, je -141.707 stanovnika. Pridodamo li tome privremene podatke za 2021. godinu koje Zavod do sada objavio, prirodni prirast je -164.641 stanovnik. A prema objavljenim podacima DZS-a o vanjskim migracijama stanovništva RH, migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika, rekla je Brković.

Treba naglasiti kako je riječ o prvim podacima koji su još podložni promjenama jer slijedi detaljna obrada podataka.

Stanje po županijama i gradovima

Prema tablici koju je objavio DZS, prema prvim podacima po županijama, najviše stanovnika broje Grad Zagreb, 769.944 te Splitsko-dalmatinska županija, 425.412. Najmanje je stanovnika u Ličko-senjskoj županiji, 42.893. Stanje u ostalim županijama je ovakvo:

Bjelovarsko-bilogorska županija – 102.295
Virovitičko-podravska županija – 70.660
Požeško-slavonska županija – 64.420
Brodsko-posavska županija – 130.782
Osječko-baranjska županija – 259.481
Vukovarsko-srijemska županija – 144.438
Karlovačka županija – 112.596
Sisačko-moslavačka županija – 140.549
Primorsko-goranska županija – 266.503
Ličko-senjska županija – 42.893
Zadarska županija – 160.340
Šibensko-kninska županija – 96.624
Splitsko-dalmatinska županija – 425.412
Istarska županija – 195.794
Dubrovačko-neretvanska županija – 115.862
Grad Zagreb – 769.944
Međimurska županija – 105.863
Varaždinska županija – 160.264
Koprivničko-križevačka županija – 101.661
Krapinsko-zagorska županija – 120.942
Zagrebačka županija – 301.206

Kada je, pak, riječ o stanju u četiri najveća grada u Hrvatskoj, najveći je, dakle, Zagreb s 769.944, u Splitu je ukupno 161.312 stanovnika, u Rijeci 108.622, a u Osijeku 96.848 stanovnika prema ovom posljednjem popisu.

Detaljno stanje po županijama i gradovima možete proučiti u Excel tablici ispod, koja sadržava više listova (sheet). Stanje po županijama vidljivo je u listu 1., po naseljima u listu 2., a u listu 3. nalaze se podaci o stanovništvu u zagrebačkim četvrtima.

Napomena: ako vam dokument ispod nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu, a možete ga preuzeti i klikom na ikonu ‘download’.