Prvo istraživanje o LGBT mladima u Dubrovniku: Svaki treći doživio pokušaj silovanja ili seksualnog napada
Oko 30 posto LGBT mladih u Dubrovniku i okolici doživjelo seksualni napad ili pokušaj silovanja, njih 22 posto fizičko nasilje. Zbog straha od nasilja i odbacivanja od strane prijatelja i obitelji, njih 83 posto skriva svoju seksualnost ili rodni identitet od svoje okoline. Čekaju priliku da se odsele i svoj slobodan život započnu negdje drugdje. Zabrinjavajući su ovo podaci proizašli iz istraživanja, prvog tog tipa, provedenog u sklopu projekta Dugin put koji dubrovačka Udruga Bonsai provodi uz pomoć LORI i udruge Dugine obitelji.
LGBT zastava, u pozadini Dubrovnik
Foto: Unsplash | srednja.hr
Dugin put. Naziv je to projekta Udruge Bonsai iz Dubrovnika koja se fokusira na povećanje vidljivosti i potreba LGBTIQ+ osoba na tom području. Nedavno su proveli istraživanje o iskustvima i potrebama LGBTIQ+ mladih osoba, prvo tog tipa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
ISPITANIKA JE BILO 41
Online dio istraživanja je uključio 41 anketiranog ispitanika i ispitanica koji borave u županiji više od 9 mjeseci godišnje, dok je u fokus grupama sudjelovalo 12 mladih koji trenutno u njoj žive. Istraživanje je pokrilo iskustva coming outa, osjećaj slobode i otvorenosti oko izražavanja svog rodnog identiteta i seksualne orijentacije, doživljeno nasilje te potrebe za sadržajima namijenjenim LGBTIQ+ mladima u lokalnoj zajednici.
Lakše se autaju sestrama nego majkama i očevima
Od ispitanih, najveći postotak, njih 98 posto o svom identitetu je otvoreno bliskim prijateljima i prijateljicama, koji u velikoj mjeri i reagiraju pozitivno, kod čak 85 posto ispitanika. Međutim, kod uže obitelji, u okviru koje bi bilo idealno da mladi uživaju povjerenje i podršku, stoji u priopćenju, u najvećem postotku znaju ili djelomično znaju sestre, potom majke i braća, dok o njihovom identitetu najmanje znaju očevi. Očevima je svoj identitet obznanilo manje od pola ispitanika.
Negativno su u najvišoj mjeri reagirali očevi, 69 posto ispitanika je to prijavilo. U nešto manjoj mjeri, ali i dalje često negativno, u 52 posto slučajeva i majke su reagirale negativno na autanje svoje djece. Široj okolini te osobama s kojima se susreću gotovo svakodnevno, poput nastavnika, kolega, zdravstvenih djelatnika, ispitanici u ovom istraživanju nisu otvoreni o svom LGBTIQ+ identitetu. Drugim riječima, u okviru svojih nuklearnih obitelji LGBTIQ+ mladi na području Županije često ne mogu otvoreno razgovarati o problemima vezanima uz svoj seksualni i rodni identitet niti otvoreno potražiti podršku, savjet ili zaštitu.
Više od petine LGBT mladih doživjelo fizičko nasilje
Posebno zabrinjavajući su podaci o nasilju. Čak 76 posto ispitanika doživjelo je neke oblike verbalnog nasilja poput pogrdnih naziva, vrijeđanja i ismijavanja, upravo zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Više od pola, preciznije 51 posto ispitanika, doživjelo je nasilje na društvenim mrežama ili internetu, njih 44 posto prijetnje fizičkim nasilje. Posljednji podatak posebno zabrinjava, a to je da je 22 posto ispitanika doživjelo fizičko nasilje.
Neželjeni seksualni kontakt proživjelo je više od trećine ispitanika, a pokušaj silovanja ili seksualnog napada prijavljuje njih zabrinjavajućih 30 posto. Kod više od polovine ispitanika nasilje je vršila nepoznata osoba, a oni koji pohađaju školu, njih polovina, od strane svojih vršnjaka i kolega. Gotovo trećina kaže da se prema njima nasilno ponašala majka, a kod petine ispitanika nasilna osoba, motivirano LGBTIQ+ identitetom, bio je otac.
Gotovo dvije trećine ispitanika povjerilo se prijateljima, članovima obitelji ili psihologici u školi, podatke možemo gledati i iz drugog svjetla. Visokih 39 posto ispitanih osoba o nasilju koje su preživjeli nije govorilo nikome u svom okruženju, a samo 10 posto je nasilje i zlostavljanje prijavilo nadležnim institucijama. Iako se radi o malenom uzorku, rezultati ovog istraživanja sugeriraju zabrinjavajuće visoku razinu netolerancije i nasilja kojima su LGBTIQ+ mladi izloženi.
83 posto ispitanika skriva svoju seksualnost ili rod
Ne čudi stoga da 68 posto ispitanih planira iseliti iz svoje županije, prilikom čega je glavni razlog za tri četvrtine njih to što ne mogu otvoreno živjeti svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet. Kako je istaknuo Ivan Matić, koordinator projekta iz Udruge Bonsai naglasio je kako se nasilje, nažalost, lakše odvija kada se osobe koje su izvrgnute nasilju boje povjeriti nekome ili potražiti pomoć. Ovo istraživanje, istaknuo je, pokazuje da mladi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji skrivaju svoj identitet ili da nemaju podršku od najužih članova obitelji. Pritom ne treba zaboraviti, naglasio je, da su LGBTIQ+ mladi izloženi i drugim tipovima nasilja kojima su izloženi i svi drugi mladi.
– Naš je zadatak da svi zajedno mijenjamo te okolnosti i stvaramo sigurnu sredinu u kojoj će se otvoreno razgovarati i u kojoj će sram te potrebu za skrivanjem prvenstveno imati nasilnici, kazao je Matić.
Naglasimo kako je ovo istraživanje pokazalo da 83 posto ispitanika osjeća da u svojoj sredini mora živjeti tako da skriva svoj rodni identitet i seksualno orijentaciju. Čine to zbog straha od nasilja, uvreda, izbacivanja iz društva i obitelji. Ima tu puno predrasuda, stanovništvo je povezano i svi o svima sve znaju pa je mlade strah da će netko otkriti njihov identitet trećim osobama. Isto koliko ih osjeća da se mora skrivati, ipak, s pozitivne strane, otvoreno o svom ljubavnom životu govore s prijateljima, a polovina ih ima u svojem svakodnevnom okruženju osobe kojima se mogu obratiti za savjet ili informaciju u vezi svoje seksualnosti ili roda.
– Najvažnijim faktorom koji može doprinijeti stvaranju sigurnog i prijateljskog okruženja za LGBTIQ+ osobe ispitani smatraju postojanje udruge koja bi im pružala podršku. Uz ovaj faktor, važni su im i drugi faktori za razvoj zajednice, poput postojanja savjetovališta za LGBTIQ+ osobe, kampanja za senzibiliziranje javnosti o LGBTIQ+ temama te generalno proširenje zajednice (prilika za međusobno upoznavanje) i postojanje mjesta gdje se LGBTIQ+ osobe mogu okupljati u sigurnom okruženju, stoji na kraju priopćenja ovog istraživanja provedenog u sklopu projekta Dugin put, uz pomoć istraživačica iz riječke udruge LORI.
Dugin put projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a provodi ga Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai uz podršku udruga LORI iz Rijeke i Dugine obitelji iz Zagreba.
