Psihologija kompetitivnosti-što se događa u našem mozgu kada se natječemo
Svi poznajemo neke ljude za koje možemo reći da imaju pravi natjecateljski duh, no kako god bilo, svi u sebi imamo taj osjećaj da se natječemo s ostalima. Kod nekih je manje, dok je kod drugih jače izražen, no kako god bilo, ta karakteristika utječe na sve aspekte našega života. Ashley Merryman, autorica knjige o znanosti pobjeđivanja u poraza, rekla je pokoju o neuroznanosti i psihologiji natjecanja, te objasnila zašto smatra da ne postoji osoba koja nije kompetitivna.
Zasigurno u vašoj okolini postoji osoba koja se trudi više od drugih kako bi postigla najbolje rezultate, koja u teretani mora podići teži uteg od svih, ili na poslu mora imati najviše vrijednih rezultata, te neće odustati dok to ne postignu prije od svih. Iako se smatra da su samo pojedinci izrazito kompetitivni, autorica knjige o znanosti pobjeđivanja i poraza Ashley Merryman tvrdi da ne postoji osoba koja tu karakteristiku nema u sebi. Kompetitivnost utječe na sve aspekte naših života, od karijere do ljubavnih veza, prenosi Business Insider.
Kompetitivne situacije nas unapređuju
Ljudi se unaprijede u kompetitivnim situacijama jer uspoređujući se s ostalima shvatimo koliko još moramo rada uložiti kako bismo bili barem jednako dobri u tome što radimo. Tijekom vremena, to donosi dobre posljedice što se tiče vještina koje učimo i vježbamo. Kompetitivni geni reguliraju recikliranje dopamina u prefrontalnom korteksu-dijelu mozga koji se bavi s planiranjem, promišljanjem, memorijom, mijenjanjem praila i adaptacijom. Enzim iz varijacije tog gena determinira hoće li osoba biti ‘warrior’ ili ‘worrier’. Samo 50 posto populacije ima obje varijante u sebi.
‘Worriers’ imaju veće razine dopamina, no u trenucima stresa mozak takvih ljudi postane preopterećen njime. ‘Warriors’ pak nemaju dovoljno dopamina, i zbog toga su više letargični i ne nisu toliko pažljivi. Ipak, u trenucima stresa i pritiska u mozgu se nalazi optimalna količina dopamina, stoga upravo pod stresom takvi ljudi funkcioniraju najbolje, objasnila je Merryman. Iako ne možete utjecati na svoj genetički kod, možete se utrenirati da se nosite sa stresom u određenim situacijama.
I muškarci i žene jednako kompetitivni
Što se tiče razlika između muškaraca i žena, ne postoji jasni dokaz koji bi pokazivao da su žene manje kompetitivne od muškaraca. Istraživanja pokazuju jedino kako žene kalkuliraju isplati li im se natjecati ili ne. Žene ulaze u natjecanje jedino ako smatraju da imaju 50-50 posto šanse da pobijede. Muškarci takve izglede često ignoriraju.
Kako god bilo, svi smo mi kompetitivni. Ljudi često misle da kako bi bili kompetitivni, trebaju biti agresivni, skloni ‘gaziti preko leševa’ i spremni varati. Istraživanje pak pokazuje kako to nikako nije istina-najbolji natjecatelji poštuju svoje protivnike. Kompetitivnost sadrži motivaciju, strast i pomicanje vlastitih granica.
