Psihologinje prijavile medije zbog senzacionalističkog pisanja o školskoj pucnjavi u Srbiji: Pobijedile su
Novinari i mediji se pri izvještavanju o tragedijama trebaju držati novinarskih načela i voditi računa o dostojanstvu pogođenih osoba. Dio je to upozorenja koje je 16 medija dobilo od Vijeća za elektroničke medije nakon što su psihologinje iz Zagrebačkog psihološkog društva poslale prijavu zbog senzacionalističkog izvještavanja o školskoj pucnjavi koja je pogodila Srbiju početkom svibnja. Psihologinje su još jednom podijelile i smjernice za obzirno i etično izvještavanje o tragičnim događajima.
OŠ Vladislav Ribnikar | screenshot: Google Maps
Školska pucnjava u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu, u kojoj je početkom svibnja 13-godišnji počinitelj ubio devetero školskih kolega i zaštitara, cijelu je regiju zavila u crno. Ubrzo se saznalo da je zločin pomno planirao tjednima prije i da je imao listu svih koje će ubiti. Otvorilo je to brojna pitanja i povelo burnu raspravu, a na portalima i društvenim mrežama bilo je i senzacionalističkog sadržaja kojemu ne bi trebalo biti mjesta. Odmah se saznalo ime počinitelja, adresa na kojoj živi njegova obitelj, a kopalo se i po privatnim životima njegovih žrtava.
Zbog svega toga je Zagrebačko psihološko društvo uputilo prijavu Vijeću za elektroničke medije. Senzacionalističkim naslovima i tekstovima koje su zamijetili, tvrde, krši se dostojanstvo neposredno uključene djece i odraslih. Osim toga, povećava se vjerojatnost oponašanja zločina i utječe na psihičko stanje i tijek oporavka svih pogođenih ovim događajem, kao i onih koji su ranije proživjeli teška životna iskustva.
U svibnju ove godine, nakon ubojstava i pucnjave u osnovnoj školi u Beogradu, poslale smo obavijest Vijeću za elektroničke medije o nizu senzacionalističkih naslova i tekstova kojima se krši dostojanstvo direktno uključenih djece i odraslih, povećava vjerojatnost imitiranja djela te utječe na psihičko stanje i tijek oporavka svih pogođenih događajem, kao i onih koji su ranije proživjeli teška životna iskustva.
‘Upozorite medije da se drže novinarskih načela’
Psihologinje su, sasvim konkretno, od Vijeća tražile da upozori medije i da im poruči da se trebaju držati novinarskih načela prilikom izvještavanja i da si dodatne osvijeste posljedice senzacionalizma. Izgleda da su uspjele.
– Zahvaljujemo Agenciji za elektroničke medije što je uvažila našu obavijest i postupala prema njoj te je Vijeće za elektroničke medije izdalo upozorenje 16 pružatelja medijskih usluga. Prema obrazloženju, upozorenja su izdana temeljem kršenja odredbe čl. 24. stavka 5. Zakona o elektroničkim medijima (NN 111/21 i 114/22) te odredbe čl. 20. Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima (NN 106/22), napisale su na društvenim mrežama.
Evo kako izvještavati o tragedijama
Psihologinje iz Zagrebačkog psihološkog društva nisu se zadržale samo na kritici. Podsjetile su kako obzirno i etično izvještavanje o tragičnim događajima izgleda. U prvom redu, treba prenositi samo osnovne i nužne informacije, kratko i bez senzacije. Obavezno izostaviti osobne podatke počinitelja, žrtava i njihovih obitelji. To uključuje i zaštitu privatnosti pogođenih ljudi i sudionika, čime se posljedično smanjuje stres i otegotne okolnosti u oporavku od događaja.
Mediji trebaju izostaviti slike i snimke ljudi pogođenih tragedijom, koji su u stanju šoka i intenzivnog stresa. Isto tako, trebalo bi izostaviti detalje o planu, koracima, strategiji, namjerama i motivima koji su u pozadini zločina ili tragedije o kojima se izvještava. To uključuje, izrijekom navode psihologinje, i nagađanja. Na koncu, treba brižno i pažljivo birati sugovornike u obradi priloga rukovodeći se ponajprije, kažu, načelom relevantnosti i provjerenosti informacije koju izvor daje.
Nama je u podcast došla cijenjena psihologinja
U podcast portala srednja.hr došla je Nataša Jokić Begić, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i klinička psihologinja, a s njom smo razgovarali o učenicima, njihovoj dobrobiti, mentalnom zdravlju te prevenciji nasilja. Koja je uloga škole, koja roditelj, a koja medija i javnosti u cijeloj priči samo su neka od pitanja na koja smo pokušali dati odgovor.
Kako je povod našem razgovoru bila upravo školska pucnjava u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu, uglednu smo psihologinju pitali i da ukratko odgovori na ono što su pojedini psihijatri, gostujući u medijima, govorili o dječaku koji je počinitelj. Konkretno, neki su davali dijagnoze na daljinu pa utvrdili da je dječak ‘psihopat’. Jokić Begić objasnila je što se uopće može govoriti u javnosti o počinitelju.
– Ništa, ne možemo reći ništa. Vidjela sam kolege iz Srbije, ali i Hrvatske koji su jako skloni davati dijagnoze na neviđeno, samo preko ponašanja. Ono što sam ja neki dan baš rekla, dijagnoza nije kolokvijalna riječ. Dijagnoza je entitet. Zamislite da netko kaže ‘malo si mi blijed, to ti je leukemija’. Sa somatskim dijagnozama se ne razbacuje na taj način, a sa psihološkim se često razbacuju. Ovaj dječak je napravio apsolutno neviđeno djelo, način na koji je on to planirao i izveo, govori da to ništa nije bilo u afektu. Na neki način je on to imao pod kontrolom. Da je on u odrasloj dobi, onda bi rekli da ta ponašanja imaju psihopatske elemente. Međutim, mi o psihopatiji ne smijemo govoriti prije 24. godine života. Prema dijagnostičkim kriterijima, to je dob u kojoj možemo početi govoriti o poremećajima ličnosti. Dijete od 13 godina ako do tada nije imalo nikakvih drugih znakova, na ovo ponašanje gledamo kao na izolirano ponašanje kojemu ne znamo motivaciju, ne znamo što je ispod toga, istaknula je tada Jokić Begić.
Cijeli podcast, u kojem smo među ostalim pričali i o etičnom izvještavanju i načinu na koji roditelji mogu pomoći svojoj djeci, pogledajte na platformi YouTube ili poslušajte na platformi Spotify.
