Psiholozi o Strojarskoj: Odgovornost za atmosferu u školi i upravljanje sukobima uvijek imaju odrasli
Fizički sukob profesora i učenika Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića već danima izaziva polemike u javnosti. Oglasilo se i Zagrebačko psihološko društvo, odakle medije pozivaju na odgovorno izvještavanje. Pritom su upozorili i na to da odgovornost za atmosferu u razredu i školi uvijek na kraju imaju odrasli. Veliku zabrinutost izražava i Hrvatska komora socijalnih pedagoga. Pitaju se, među ostalim, tko je preventivno i korekcijski radio s učenicima i vodio brigu o sigurnosti nastavnika te upozoravaju na nužnost socijalnih pedagoga u strukovnim školama.
foto: pixabay
Zagrebačko psihološko društvo reagiralo je na slučaj fizičkog sukoba učenika i profesora Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagrebu. Podsjetimo, profesor je priznao krivicu, ali niječe da je tijekom incidenta bio pod utjecajem alkohola. Njegov odvjetnik ističe da se profesor branio od napada, a da je učenike lakše ozlijedio. Napomenuo je i da je profesor u teškom psihičkom stanju zbog više obiteljskih tragedija, a prije mjesec dana preminula mu je supruga. Dio učenika izrazio je podršku profesoru, dio učitelja zaziva prosvjed podrške kolegi, dok je ravnateljica škole Bosiljka Galenić navodi da je održano nekoliko razgovora sa spomenutim nastavnikom te je u svakoj prilici iskazao želju, volju, spremnost i motivaciju za rad.
Psiholozi: Javnost ne smije imati potpune činjenice o ovom događaju
Iz Zagrebačkog psihološkog društva prije svega pozivaju medije da prilikom izvještavanja o događaju vode računa o zaštiti privatnosti uključenih osoba.
– Učenik i profesor nisu javne osobe, već obični građani; a iznošenje osobnih informacija o njima može biti ponižavajuće, voditi do daljnje stigmatizacije i nasilja te dodatno ugroziti mentalno zdravlje uključenih, navode iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Iako je prirodno da građani imaju potrebu razumjeti kako je došlo do ovakvih pojava i tko je za to odgovoran, faktori koji su doveli do ovog događaja, daleko su kompleksniji nego što se na prvi pogled čini, upozoravaju.
– Javnost nema, i ne smije imati potpune činjenice o ovom događaju jer bismo time ugrozili privatnost i intimni život uključenih osoba, od kojih su neke maloljetne. U tome su prilično jednoglasni zakoni i propisi, kao i etički kodeksi novinarske struke, navode psiholozi.
‘Odgovornost atmosferu u razredu i školi te upravljanje sukobima uvijek na kraju imaju odrasli’
Ovo jest prilika da se povede društvena rasprava, ali ne traženjem krivca ili osudom jedne ili druge strane ističu iz Zagrebačkog psihološkog društva. Predlažu i da se informiranje usmjeri na pitanja poput razumijevanja faktora koji doprinose pojavama nasilja učenika nad profesorima i profesora nad učenicima upitnosti podrške koju i jedni i drugi imaju ili nemaju u odgojno-obrazovnom sustavu. Prilika je ovo i za razgovore oko potpore za mentalno zdravlje učenika i djelatnika škola.
– Za kraj, važno nam je istaknuti da odgovornost za atmosferu u razredu i školi te upravljanje sukobima uvijek na kraju imaju odrasli. ‘Odrasli’ u množini, a ne jedna osoba. Kao odrasli smo djeci i mladima glavni model za nošenje s teškim situacijama. Nadamo se da će ovaj nesretni događaj biti poticaj za promjene i promišljanja o odgovornosti, a ne poziv na omalovažavanje, kako prema profesoru, tako i prema mladima, navode iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Socijalni pedagozi nužni su školama
Hrvatska komora socijalnih pedagoga (HKSP) izrazila je duboku zabrinutost vezanu uz okolnosti događaja u Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagrebu. U uvodu svog priopćenja ističu kako se nakon slučaja nameću brojna pitanja.
– Je li ovo vrhunac ružne priče koja traje? Kako se može događati da grupa učenika sustavno vrijeđa i provocira nastavnika? Tko je s tim učenicima preventivno i korekcijski radio da se to ne ponavlja? Jesu li ti učenici dobili stručnu pomoć na koju imaju pravo, a kako bi prestali s neprihvatljivim ponašanjima? Tko je odgovoran za sigurnost nastavnika, a koja je u ovom slučaju bila ugrožena? Tko brine o tome ima li svaki stručnjak u školi potrebne (ne samo profesionalne) kompetencije za rad s izazovnim učenicima? Pripremamo li sustavne odgovore na specifične zahtjeve pojedinih škola?, pitaju se iz HKSP-a.
Svjesni su da u strukovnim školama postoji znatno veći udio mladih s izraženim problemima u ponašanju, no pitaju se jesmo li spremni to prihvatiti kao činjenicu i samo čekati da ti učenici odu iz škole ili smo pozvani dati pravovremeni sustavan odgovor. Još su jednom upozorili i na nužnost osiguravanja socijalnih pedagoga u strukovnim školama. Oni su ti koji su stručni i mogu se baviti bave prevencijom i tretmanom problema u ponašanju, oblikujući pedagoški odgovor na socijalne probleme, navode.
– Briga o dobrobiti djeteta počinje od prvog dana života, pa i ranije, podrškom obitelji, brigom o nepovoljnim događajima koji utječu na obitelj i dijete, snažnim fokusom sustava odgoja i obrazovanja na odgoj, na razvoj otpornosti djece, njihovo osnaživanje i ulaganje u njihove kompetencije, prije svega one socijalno-emocionalne, životne vještine. Ono što nam danas nedostaje jest taj snažan fokus na dobrobit djece. On se mora ogledati kroz konkretne, sveobuhvatne i koherentne politike koje se tiču djece i obitelji, znanstveno utemeljene programe i intervencije koje proizlaze iz tih politika, kontinuirano ulaganje u sustave koji se bave djecom i obitelji, te ulaganje u stručnjake koji su kompetentni dati profesionalni odgovor. Samo takvim, sveobuhvatnim pristupom i jedinstvenim djelovanjem svih ključnih dionika možemo osigurati pogodne uvjete za rast i razvoj djece, upozoravaju iz HKSP-a.
Javnost mora brinuti o dostojanstvu uključenih, pogotovo djece
Hrvatska komora socijalnih pedagoga apelira na sve ključne dionike u događaju da imaju na umu dobrobit svih aktera, učenika, njihovih obitelji, ali i samog nastavnika.
– Razumljiv je interes javnosti za navedeni događaj ali pozivamo javnost da tijekom iznošenja osobnih osjećaja, stavova i promišljanja ili bilo kakvih drugih informacija o ovom i sličnim događajima brinu o dostojanstvu i privatnosti svake osobe, naročito djece, koriste uključiv govor, nude konstruktivne prijedloge i rješenja te poštuju privatnost svih aktera, poručuje HKSP.
