Puno se priča o vojnoj obuci, ali MORH šuti: ’12 mjeseci smo tupili bezveze, nismo ništa naučili’
Vojna obuka se ne miče iz javnog prostora. Svako malo isplivaju neki novi detalji gdje bi se trebala odviti i koliko dugo trajati. Međutim, Ministarstvo obrane (MORH) ne daje nikakve službene objave o razvoju svojih ideja i prijedloga. Njihov tajnik Branko Hrg navodi da se na vojnom roku trenutno radi, ali odluka još nije donesena. Naveo je da vojnu obuku treba učiniti zanimljivom mladima. Iako je Hrg optimističan da će se mladi odazvati na obuku, bivši ministar obrane Ante Kotromanović nije zadovoljan. Smatra da je ovo samo odgovor na vojni rok u Srbiji i da opet mladi neće biti zainteresirani za vojno služenje. Napomenuo je i da vojska ne može odgajati mlade, prisjetivši se svojih dana u bivšoj JNA.
Screenshot: YouTube; MORH
Šuškanja, rasprave i teorije o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj se ne stišavaju. Medijski natpisi sve više govore o povratku tromjesečnog obveznog spavanja u vojarnama. Govori se da su već izabrana i četiri grada za provedbu obuke: Požegi, Sinju, Puli i Bjelovaru. Međutim, iz Ministarstva obrane (MORH), koji je ranije potvrdio da su napravili tri modela kako bi se obuka provela, službeno nema nikakvih novih informacija.
Gostujući na N1, državni tajnik MORH-a Branko Hrg, naveo da je sve oko vojnog roka u obradi i pripremi dokle god se ne donese odluka.
– Na nama je da napravimo da to bude zanimljivo i u skladu s današnjim vremenom, a ne kao što je to nekada bilo. Mladi ljudi žive drugačijim ritmom i treba im pružiti izazove. To je vrsta obuke za samozaštitu, za ponašanje u nekakvoj situaciji do koje bi moglo doći. Imate mlade ljude koji nisu prošli nikakvu obuku i ako dođe do neke situacije, oni se neće znati ponašati, time se ugrožavaju. Oni su pričuvnici i ne idu na bojište, oni se razvrstavaju u pričuvi i kroz godine se dodatno obučavaju za specijalizaciju koja njima najviše odgovara, opisao je Hrg planiranu obvezu na kojoj se radi, prenosi n1info.hr.
Zreli i mladi ljudi će ići u vojsku?
MORH-ov tajnik je uvjeren i da će se mladi ljudi odazvati kad se odluka donese. Potvrdio je da se obveznom vojnom obukom nastoji zahvatiti 17 i pol tisuća mladih. No, naglasio je da se toj brojci radi o 15 tisuća ciljanih obveznika, a prisutan je i, kako kaže, ‘određeni broj žena koje se mogu dragovoljno prijavljivati i pod istim uvjetima obavljati obvezu’.
– Naši mladi ljudi su zreli i sposobni odazvati se na razne aktivnosti kada je hrvatsko društvo i država u pitanju. Danas smo puno zreliji i spremniji i sigurno možemo odgovoriti kako Ministarstvo obrane vezano uz dio za vojno osposobljavanje, tako i druge službe u državi mogu pridonijeti da svi budu maksimalno uključeni, uvjeren je Hrg u razgovoru za N1.
Kotromanović o promijenjenoj sigurnosti: ‘To ne znači da mi moramo raditi nepromišljene stvari’
S druge strane, na N1 je gostovao i bivši ministar obrane Ante Kotromanović. Kako je rekao, kod uvođenja obveznog vojnog roka mu smeta jer se čini Hrvatska to radi kao svojevrstan odgovor Srbiji, koja ga također ponovno uvodi. Podsjetio je i da je Hrvatska imala vojni rok koji je bio suspendiran jer ga nitko nije htio služiti. Očekuje da će se Hrvatska s vojnom obvezom ponovno dovesti u tu istu situaciju kroz dvije do tri godine. Osim što će cijela priča, ističe Kotromanović, dovesti oružane snage ‘u nezgodnu situaciju’, napominje i da vojska ne može ispuniti očekivanja koji neki imaju kada su posrijedi mladi.
– Ne može vojska odgojiti nekoga. Ja imam sina od 18 godina i netko ga treba odgojiti umjesto mene. Ne. Ja ga moram odgojiti. Koga je JNA odgojila? Bili smo tamo 12 mjeseci, tupili bezveze i nismo ništa naučili. Morate nam reći koje su to sigurnosne prijetnje. Promijenio se sigurnosni okvir, da, ali to ne znači da mi moramo raditi nepromišljene stvari, ustvrdio je Kotromanović, prenosi n1info.hr.
No, kako smo ranije pisali, oporbeni političari, lijevog, pa čak i desnog spektra smatraju da je riječ o predizbornom triku ili skretanju pažnje s drugih tema. Konzervativni političar Nino Raspudić je istaknuo da bi geostratezi trebali konkretno reći koje su ugroze za koje bi se Hrvatska trebala pripremiti i kolika je razina vojske potreba za suočavanje s njima. Lijevo-progresivna Sandra Benčić ističe da bi Hrvatska trebala jačati profesionalnu, a ne ročničku vojsku. No, u školsku nastavu bi htjela uključiti obuke civilne zaštite zbog izazova koje donose klimatske promjene. O vojnom roku smo ispitivali i ljude po zagrebačkim ulicama, što možete pogledati u videu ispod.
