Većina ljudi danas ne može zamisliti svoj život bez računala. Informatička revolucija defitinitivno je imala najviše učinka na svijet pojedinca, pa i društva općenito. No, koliko je zapravo uvođenje informacijskih tehnologija poboljšalo svjetsku produktivnostz, pitanje koje si je postavio ekonomist i nobelovac Robert Solow. Odgovor do kojeg je došao prilično je poražavajuć – produktivnost svjetske ekonomije ništa nije bolje nego prijave pojave interneta i računala.
Iako je kompjuterska revolucija stvorila niz novih zanimanja i nemjerljivo poboljšala postojeća, jedan američki nobelovac iznio je dokaze o tome koliko je uvođenje kompjutera zapravo smanjilo produktivnost svjetske ekonomije. Robert Solow smatra da je svijet bio jednako produktivan u pretkompjutersko kao i u sadašnje doba.
Menadžeri i investitori prilično neracionalni
Robert Solow, ekonomist iz New Yorka tvrdi da je porast svjetske ekonomije u odnosu na pretkompjutersko doba znantno manji i potpuno neproporcionalan kad se u obzir uzmu razmjeri i troškovi uvođenja informatičke tehnologije.
Što to znači? Svijet ulaže nevjerojatne iznose novca u razvoj informatičke tehnologije, međutim ne obraća pozornost koliko se ekonomske produktivnosti zaista vraća.
Poznati ekonomist iskovao je termin ‘paradoks produktivnosti’ kojim zapravo pokušava objasniti poslovnom svijetu da investira milijarde i milijarde dolara u inovacije koje ne daju zadovoljavajući rezultat.
Solow tvrdi da je zbog nevjerojatnih ulaganja koja nemaju veze s realnim dobitcima najvažniji ekonomski princip stavljen pod upitnik, a to je racionalno ponašanje svjetskih investitora i menadžera.
Informatički projekti: Mnogi se prekinu prije nego dođu do svog uspjeha
Ovom teorijom bavio se i hrvatski ekonomist, Petar Filipić, koji je sažeo moguće razloge zbog kojih svijet nije napredovao od pretkompjuterskog do sadašnjeg doba.
Moguće je da se radi o tome da je ulaganje u računalnu opremu bilo potpuno neracionalno, što znači da se kupovalo mnogo više opreme nego što je potrebno da bi se dosegnuo neki kratkoročni profitni optimum.
Nadalje, Filipić navodi i činjenice da neki učinci obrazovanja kasne. Informacijska tehnologija možda još nije uspjela generirati najproduktivnije efekte jer društvo nije dovoljno organizirano da ih sve prihvati. Međutim, poboljšanom organizacijom društva ali i kontinuiranim obrazovanjem, to bi se moglo promijeniti.
Osim ovih razloga, prilično razočaravajuće su i statistike proizašle iz američkih istraživanja. Čak četiri od pet voditelja informatike ne razumije uopće kakva je veza aktivnosti informatičkog sektora i poslovnog rezultata nekog poduzeća.
Osim toga 80 posto informatičkih projekata ne postiže očekivane uspješne rezultate, jer osim što prekorače cijenu i rok, mnogi projekti se i prekinu prije krajnje implementacije, saznala je Slobodna Dalmacija.
Navedeni podaci zapravo samo potvrđuju tvrdnje ekonomskog nobelovca Solowa koji tvrdi da svijet nije dovoljno dobro iskoristio prednosti informatičke revolucije.
