Rad i volontiranje za vrijeme studija zapravo ne utječu na lakše zapošljavanje
Mladi u Hrvatskoj su nezaposleni, potplaćeni, nezadovoljni kvalitetom života, zabrinuti za svoju budućnost te ih gotovo 34 posto učestalo razmišlja o preseljenju u inozemstvo, dok ih 53 posto ponekad razmišlja o odlasku. Tako su pokazalo rezultati istraživanja ‘Mladi na tržištu rada’, koje su na uzorku od gotovo tri tisuće mladih iz svih županija Lijepe naše, proveli Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor. Evo i ostalih spoznaja do kojih su došli.
Gotovo isključivo zbog razloga kao što su dobivanje posla, visina plaće, mogućnosti napredovanja i daljnje edukacije te općenito bolje uvjete rada, gotovo 34 posto mladih u Hrvatskoj učestalo razmišlja o odlasku u inozemstvo, dok 53 posto njih o tome razmišlja ponekad.
Pokazalo je to istraživanje koje su na tri tisuće mladih proveli Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Krapina i Mrežom udruga Zagor.
Treba dodati i da je projekt financijski poduprijelo i Ministarstvo socijalne politike i mladih.
U istraživanju su sudjelovale osobe od 18 do 30 godina koje su završile neki oblik školovanja te se nalaze na tržištu rada. Među 2 947 ispitanih online putem, bilo je 77,2 posto žena i 22,6 posto muškaraca.
Dvije trećine mladih u Hrvatskoj ne može vlastitim prihodima zadovoljiti životne potrebe
Tek 35 posto mladih u Hrvatskoj zaposleno je na neodređeno, dok su preostali pod nestalnijim i nesigurnijim oblicima radnog odnosa.
Preko tri petine ispitanih ima plaću ispod hrvatskog prosjeka te na tako gotovo polovica ispitanika kaže da im plaća uopće ili većinom nije dovoljna za zadovoljavanje životnih potreba.
Sukladno tome, čak 65,7 posto ispitanih mladih odgovara da im netko financijski pomaže. U najvećoj mjeri to su roditelji (67,5 posto) te partner ili partnerica (44,2 posto).
Istraživanje je pokazalo da su muškarci zastupljeniji među onima koji rade na ugovore na neodređeno te dominiraju u privatnom sektoru, dok su žene češće zaposlene putem ugovora na određeno vrijeme te češće rade u državnoj službi i civilnom sektoru. Unatoč tomu što žene postižu bolje rezultate tijekom školovanja te su češće obrazovanije od muškaraca, i dalje zarađuju manje od muških ispitanika.
Poslovna i financijska nesigurnost uzrokuje niz negativnih emocija mladeži
Velika većina mladih nije zadovoljna ni tretmanom svoje struke u društvu. Ukupno 73,1 posto ispitanih osoba smatra da njihova struka nije adekvatno cijenjena u društvu, a 72,1 posto smatra da im struka nije adekvatno plaćena, što uzrokuje dodatno nezadovoljstvo položajem u svijetu rada.
Kad smo kod negativnih osjećanja baziranih na financijskoj i poslovnoj nesigurnosti više od polovice ispitanika navelo je kako većinom ili stalno osjeća uznemirenost (58.2 posto), razdražljivost (52 posto), napetost (65.8 posto), zabrinutost (75.4 posto) te nesigurnost (60.2 posto), iz čega se može zaključiti kako nezaposlenost ili nesigurno i slabo plaćeno radno mjesto dovodi do kroničnog nezadovoljstva kvalitetom života.
Nažalost, ovo je istraživanje ‘raskrinkalo’ uvriježeno mišljenje kako će mladi lakše pronaći posao ukoliko su tijekom studija radili, volontirali ili usvajali dodatna znanja.
Naime, od ukupnog ispitanog uzorka, 37 posto njih je imalo prethodno radno iskustvo. Međutim, od mladih koji su radili ili volontirali tijekom studija, samo je njih 40 posto od toga imalo koristi u svijetu rada, to jest samo ih je toliko u konačnici zaposleno.
